Dostupni linkovi

logo-print

M. TADIĆ - NEUSVAJANJEM ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU HDZ JE NANIJELA ŠTETU HRVATIMA U BIH


ZBOG NEUSVAJANJA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU BIH NEĆE DOBITI 12 MILIONA DOLARA POMOĆI MEĐUNARODNE ZAJEDNICE, A POSLJEDICE ĆE NAJVIŠE OSJETITI STUDENTI. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA, KOJA SE USPROTIVILA DONOŠENJU ZAKONA, POSEBNU JE ŠTETU NANIJELA HRVATIMA U BIH, TVRDI MARKO TADIĆ, SVEUČILIŠNI PROFESOR I BIVŠI REKTOR SVEUČILIŠTA U MOSTARU

RSE
Okvirni zakon o visokom obrazovanju nije usvojen, a većina domaćih i međunarodnih čimbenika tvrdi kako je nanesena velika šteta visokom obrazovanju u BiH, posebice studentima ove zemlje. Sveučilišni profesor i bivši rektor mostarskog Sveučilišta Marko Tadić, bio je za usvajanje zakona. Zbog čega?
TADIĆ
Taj zakon je povijesni za BiH i visoko obrazovanje u BiH. Taj zakon slijedi doktrinu Bolonjske deklaracije i donosi neke suštinske novine, nepoznate u visokom obrazovanju BiH, čak i susjednih zemalja. On u cjelosti afirmira pravu autonomiju sveučilišta. Ono što nikada nismo imali. Drugo, on sveučilištu po prvi put prepušta potpunu ingerenciju za usvajanje, donošenje nastavnih planova i programa. Dakle, sve što je vezano uz nastavne planove i programe je isključiva nadležnost sveučilišta i njegovih organa. I stoga, odmah, unaprijed, mogu reći da je poigravanje sa pitanjem jezika, ovog ili onog, da je to naprosto politička floskula i besmislica, jer sveučilištu ostaje da samo odredi koliko hoće hrvatskog, bošnjačkog, engleskog ili nekog drugog jezika. U to se niko nema pravo miješati, u skladu sa duhom i slovom zakona. Treće, taj zakon konačno omogućuje da diplome, postignute na sveučilištima u Bosni i Hercegovini budu automatski priznati na području cijele Bosne i Hercegovine i da studenti, nastavnici i administrativno osoblje mogu cirkulirati nesmetano na području Bosne i Hercegovine.
RSE
Dosta je nejasnoća vezano i za samo financiranje sveučilišnih ustanova?
TADIĆ
Što se tiče financiranja, koje je izazvalo veliku zbrku, mislim da je tu temu HDZ zloupotrijebio. Ovo što je ponuđeno u zakonu, sada, u interesu je Hrvata i u interesu je Sveučilišta u Mostaru. To je najbolje trenutno rješenje za Sveučilište u Mostaru. Ono je manje povoljno za, uvjetno rečeno, bošnjačke i srpske univerzitete. Zahtjev HDZ-a da se visoko obrazovanje financira na razini države je iracionalno u ovom trenutku, zato što ne postoji državni proračun. I neznam ko bi onda financirao Sveučilište. Iracionalan je i zato što, kada bi to i bilo moguće odmah napraviti, Hrvati bi, u tom slučaju, odnosno mostarsko Sveučilište, prošlo najgore. Netko mora biti ekonomski nepismen da ne zna da će se proračun za visoko obrazovanje dijeliti prema broju studenata. A mi imamo daleko najmanji broj studenata, sa tendencijom smanjenja tog broja, jer naši studenti koji polože klasifikacijski ispit studiraju u Hrvatskoj, a oni što ne uspiju studiraju u Mostaru. U međuvremenu, Bošnjaci imaju dvostruko više studenata nego svi Hrvati i svi Srbi i njima odgovara najviše dizanje financiranja na razinu države. I mislim da je HDZ jeftino prihvatio tu logiku. Taj zakon ne odgovara Bošnjacima, čak mislim da su oni išli za tim da se taj zakon ruši, jer njima odgovara da se financiranje prenese na razinu države. No, mi podržavamo i financiranje na razini države, ali samo onda kad bh. proračun imadne izvorne prihode.

Mislim da nitko u ovoj državi, u ime Hrvata, nema prava odreći se tog da je i Univerzitet u Sarajevu i u Tuzli i u Banjaluci i hrvatski, kao i bošnjački, kao i srpski. Hrvati su dali ogroman prilog osnivanju i razvoju tih univerziteta. Neki od fakulteta mogu zahvaliti ponajprije Hrvatskoj i Hrvatima da su uopće nastali i da su postigli ovo što su postigli. To se prvenstveno odnosi na Medicinski fakultet u Tuzli, na Medicinski fakultet u Banjaluci ili, recimo, na Veterinarski fakultet u Sarajevu, gdje smo mi dali kompletnu generaciju nastavnika. Dakle, mi se nećemo nikada složiti s tim da Univerzitet u Sarajevu nije i hrvatski, jer na njemu i sada predaju Hrvati, na njemu i sada studiraju Hrvati. Ako bi prihvatili logiku koja se sada nameće, onda nema razloga da se ne odreknemo i Akademije nauka Bosne i Hercegovine. Iako su glavninu Akademije, kao uvijek, činili Hrvati. Iako je predsjednik Akademije i sada Hrvat. Zašto se ne bi odrekli i Narodnog pozorišta, iako je ravnatelj Hrvat. Najbolje da se odreknemo svega, jer najlakše se odreći, a mnogo je teže nešto sačuvati i braniti.
  • 16x9 Image

    Željka Mihaljević

    Diplomirala 1979. godine na Fakultetu političkih nauka, Odsjek politologija. Jedan od osnivača radiostanice Studio N u Livnu koja je dio mreže Radio 27. Sarađuje sa RSE od 1998. godine.

XS
SM
MD
LG