Dostupni linkovi

logo-print

BIH – SCG: SPOR PRED SUDOM PRAVDE U ZAVRŠNICI


RSE
Među zastupnicima BiH i Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde (International Court of Justice – ICJ) u Hagu vodi se ovih dana intezivna prepiska, posredstvom Suda, o terminu zakazivanja usmene rasprave u procesu povodom tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid. Agent BiH pred ovim sudom Sakib Softić kaže kako će, ipak, usmena raspava biti zakazana tek nakon susreta zastupnika dvije države:
SOFTIĆ
Očekujem svaki čas poziv Međunarodnog suda pravde, odnosno njegovog sekretarijata za održavanje susreta zastupnika u sporu. Očekujem da bi to moglo biti već krajem juna ove godine, a jedina tema razgovora na tom sastanku bio bi termin održavanja usmene rasprave.
RSE
Usmena rasprava, koja bi mogla trajati mjesec i po dana, završna je faza cjelokupnog sudskog procesa. Shodno tome, presuda Suda pravde mogla bi se očekivati do kraja ljeta. Agent BiH smatra da će presuda biti donesena u korist BiH, posebno s obzirom na to što je i Haški tribunal nedavno donio prvu presudu za genocid, za šta je osuđen general Vojske Republike Srpske Radislav Krstić.
SOFTIĆ
Ova presuda potvrđuje ono što mi čitavo vrijeme tvrdimo i što ćemo nastojati da dokažemo na Sudu, a to je da su Srbija i Crna Gora počinile genocid nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Ova presuda ide u prilog tome.
RSE
U bosanskohercegovačkoj Komisiji za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima ovih dana pripremaju dodatne dokaze koji bi mogli biti iskorišteni u posljednjoj fazi sudskog postupka pred Sudom pravde protiv Srbije i Crne Gore. Predsjednik Komisije Mirsad Tokača:
TOKAČA
Pripremamo se da stavimo na dispoziciju neke rezultate istraživanja koja smo radili u posljednje vrijeme, koja bi mogla još upotpuniti ono što se već zna o događajima u Bosni i Hercegovini. Mi smo u fazi realizacije jednog izuzetno važnog projekta - popisa svih žrtava u BiH, koji će pružiti veoma važan dokaz o tome šta se zapravo događalo ovdje, na cijeloj teritoriji, te koliko je žrtava bilo. Mi već sada imamo oko 100.000 imena žrtava, a, na žalost, ta će brojka biti još veća. Nakon završetka rata nismo imali popis stanovništva koji bi, na neki način, utvrdio tačan broj žrtava. Mi smo na sebe uzeli jedan težak i odgovoran zadatak da pokušamo doći do tog broja iz niza razloga: i zbog sporova koje se vode pred Tribunalom za ratne zločine u Hagu, ali i tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore.
RSE
Ukoliko Sud odluči da je državna zajednica Srbija i Crna Gora odgovorna za agresiju i genocid u susjednoj državi, BiH će imati pravo na reparaciju ratnih šteta. Iako nezvanične procjene govore da bi BiH po tom osnovu mogla dobiti oko 200 milijardi američkih dolara, procjene ukupne ratne štete u BiH niko nema. Mirsad Tokača kaže kako BiH prilično nespremno dočekuje presudu Suda pravde.
TOKAČA
Mi u BiH, na žalost, još uvijek nemamo ozbiljnu raspravu o problemu ratnih reparacija. Trebali bi kvantificirati neke stvari. Ako se prave procjene o desetinama ili stotinama hiljada ubijenih, moramo početi govoriti i o ratnim reparacijama za te ljude. To su reparacije za žrtve, prije svega. Mi smo ovih dana završili projekat formiranja jednog istraživačko-dokumentacionog centra, koji bi u budućnosti trebao da se bavi, između ostalog, i problemom ratnih reparacija. Mi ćemo već u junu imati jedan okrugli sto na tu temu, gdje ćemo okupiti stručnjake iz zemlje i svijeta i početi zapravo raspravu o problemu ratnih reparacija. Dakle, reparacija za žrtve, porodice ubijenih i tako dalje, ali i reparacije za uništenu imovinu.
RSE
Ozbiljnom procjenom ratne štete do sada se pozabavio jedino Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti, koji djeluje pri sarajevskom Univerzitetu. Iako se ova procjena odnosi samo na ekonomske štete za područje Sarajeva, na osnovu nje se može zaključiti da se zaista ratne štete u BiH izražavaju u stotinama milijardi dolara. Stalni naučni saradnik Instituta Muhamed Šestanović:
ŠESTANOVIĆ
Naša istraživanja su pokazala da je Kantonu Sarajevo načinjena ekonomska ili takozvana neposredna šteta u vrijednosti od negdje 14,5 milijardi eura. Najveća razaranja pretrpjela je, naravno, privredna struktura. U tom segmentu ratna šteta iznosi više od devet milijardi eura, trgovina je oštećena za više od dvije milijarde, stambeni fond za više od milijardu, tu je negdje i komunalna infrastruktura. Više od 600 miliona eura štete tokom agresije naneseno je elektroenergetici, a gotovo toliko bankama, osiguravajućim društvima i zavodima, i tako dalje.
RSE
Procjena sarajevskog Instituta urađena je na osnovu metodologije Ujedinjenih naroda, kaže Šestanović i dodaje kako Institut posjeduje hiljade stranica studija i dokaza da je u BiH počinjena agresija i genocid.
XS
SM
MD
LG