Dostupni linkovi

logo-print

Nova arheološka otkrića u Hutovom blatu


Nedaleko od jezera gdje su pronađeni ilirski brodovi arheološki tim otkrio je sedam drevnih grobnica tumula u kojima je sahranjeno više osoba, kaže Snježana Vasilj:

„U jednom grobu smo našli fragment helenističke amfore koja je dosta starija nego amfore koje su izvađene u jezeru - i čini mi se, jedan željezni predmet koji bio mogao biti dio ovih starih željeznih škara. A po željezu znamo da je željezno doba, najvjerojatnije mlađe željezno doba, a to znači od 4. do sredine 1. stoljeća. Ali to su i amfore pokazale, ovi grobovi su nešto stariji.“

Tumuli su otkriveni sasvim slučajno. Okopavajući ribnjak, vlasnik zemljišta Miljenko Krešić primijetio je konture grobnica, nakon čega je pozvao arheološki tim koji je već radio na istraživanju ilirskih brodova u obližnjem jezeru. Arheološka otkrića, kako kaže Krešić, za njega ipak nisu iznenađenje:

„Ustvari smo se mi kao djeca igrali sa tim nalazima i u Desilu i po kopnu ovuda, tako da me zanimalo da jednom dođu stručni ljudi da to urade i da vide šta je.“

Krešić nije otkrio samo konture grobnica. Poznat mu je, navodno, i ulaz u brdo gdje su ilirski brodovi bili sklanjani. Ove navode arheološki tim tek treba provjeriti, dok se materijalni dokazi drevnog naselja koje se nalazi na obližnjem brdu, kako kaže Krešić, svakodnevno pronalaze:

„Ovo je brdo pokraj kuće, iznad groblja. Tu smo malo kopajući vidjeli da je počela izvirivati keramika ispod zemlje i našli smo jednu fibulu, kopču brončanu, koja je otprilike, kako kažu arheolozi, stara oko 2,5 hiljade godina. U to brdo se ne može ući prije jeseni, tako da smo sad stali. Otkrili smo temelje naselja i tih kuća i stali jednostavno. Počeli smo samo da vidimo šta je.“

Radovi na drevnim grobnicama trebaju biti okončani danas. U nastavku istraživanja teren će se pretražiti georaderom kako bi se pokušala naći luka, dok će radovi na ranije otkrivenim ilirskim brodovima biti nastavljeni u 11. mjesecu zbog niskog vodostaja jezera.

Ilirski brodovi, luka, drevne grobnice, naselje, sve su to otkrića koja lokalitet Desila trebaju svrstati u vrh prioriteta naučne zajednice u BiH, podvlači voditeljica arheološkog tima Snježana Vasilj, te dodaje:

„Mi smo mislili do sada da je Neretva samo do Narone bila plovna. Ovo je dokaz da se roba u Naroni pretovarala na manje brodove kakvi su ovi naši i da je roba išla u unutrašnjost onoliko koliko su rijeka Neretva i Hutovo blato dozvoljavali. Puno to znači. Ući ćemo u trag tih nekih trgovačkih putova koji su funkcionirali u to vrijeme, jer po žigovima amfora možemo znati radionice gdje su se te amfore radile - i u jedan kontinuitet življenja na ovim prostorima.“

Za daljnja istraživanja neophodna su velika financijska sredstva. Vasilj naglašava kako je suradnjom sa federalnim ministarstvom kulture zadovoljna, te se nada kako će i ostali nivoi vlasti istraživanje na Hutovom blatu financijski podržati. Kako dodaje, želja arheološkog tima je u konačnici veliki etnološki i arheološki park na lokalitetu Desila kao dio turističke ponude BiH.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG