Dostupni linkovi

logo-print

Milionske tužbe za naplatu predratnih dugova


Aida ÐUGUM, Zoran GLAVONJIC

Naplatu predratnih dugova uglavnom traže preduzeća namjenske industrije koja su preko Savezne direkcije za promet roba izvozila naoruženja i municiju u Irak i Kuvajt, kao i ona koja su radila u kooperaciji sa sličnim a sa područja bivše države. Agencija za privatizaciju BiH podnošenjem tužbi do 2. juna iskoristila je rok prije zastare deponovanih potpisa na osnovu Sporazuma o sukcesiji Aneks G. O podnesenim tužbama direktor Agencije Enes Ganić kaže:

„Mi smo podnijeli Trgovinskom sudu u Beogradu 17 tužbi ukupne vrijednosti oko 62 miliona i 400.000 dolara, zatim Trgovinskom sudu u Kraljevu dvije tužbe gdje je ukupna vrijednost negdje oko 207.000 dolara, također Trgovinskom sudu u Valjevu jednu tužbu u vrijednosti oko 131.000 dolara, Trgovinskom sudu u Užicu dvije tužbe ukupne vrijednosti oko 86.000 dolara, zatim Trgovinskom sudu u Skopju jedna tužba vrijednosti oko 157.000 dolara, zatim Privrednom sudu u Podgorici dvije tužbe, Privrednom sudu u Bijelom Polju jedna tužba ukupne vrijednosti oko 60.000 eura, zatim Trgovinskom sudu u Slavonskom Brodu tri tužbe ukupne vrijednosti 12 miliona i 900.000 američkih dolara.“

Veliki broj preduzeća koja potražuju svoj novac su firme iz namjenske industrije, koja i sada, kao i tada, predstavlja značajan segment privrede u Bosni i Hercegovini. Među tim firmama je i nekadašnji sarajevski gigant Zrak. Predratno zarađeni novac, kažu, znali bi kako iskoristiti. Direktor "Zraka" Emir Perenda:

„Sigurno za tehnološku modernizaciju jer naši kapaciteti su već relativno izraubovani, stari su 25 godina. Moramo uložiti značajnija sredstva u njihovu investicionu popravku i održavanje. Druga stvar, mi ako želimo opstati na tržištu mi moramo omasoviti svoju proizvodnju, a da bismo je omasovili moramo ući u nove tehnologije, jer naše instalisane tehnologije su za malo serijsku proizvodnju. Znači, moramo putem strateškog partnerstva doći do novog tržišta i osavremeniti se tehnološki kroz nabavku novih tehnologija.“

Predstavnici Agencije za privatizaciju vjeruju u pozitivan ishod tužbi. Takav stav pravdaju postojanjem Sporazuma o sukcesiji, koji su potpisale sve države bivše Jugoslavije i koje su obvezne da ga poštuju, naročito Aneks G ovog sporazuma:

„Šanse su velike zato što smo mi u pripremi podnošenja tužbe prikupili sve materijalne dokaze, čak i usaglasili finansijska stanja.“

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine učestvovali su u brojnim razgovorima sa Jugoimportom, pravnim nasljednikom Savezne direkcije za promet roba. Predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH Emin Bajramović:

„U svim tim razgovorima uglavnom je bilo to da postoji raspoloženje, ali to raspoleženje koje je postojalo samo je trebalo sada dokazati, ozvaničiti ga da je to to. A sad ti dokumenti koji su postojali kažu da imaju te i te cifre, i te cifre treba neko da namiri - ili da plati nešto, ili da dobije. Međutim, dešavale su se stvari da se to nije moglo realizirati kad se postavilo pitanje ko je pravni sljednik – i to je bio jedan od velikih problema, jer ono poslije rata od jedne komapnije nastale su dvije kompanije, a nose isto ime. I onda smo mi u Beogradu u SDPR-u dogovorili da ukoliko dođemo do tih sredstava, onda će ona kompanija koja je potpisala ugovor i gdje je stara adresa biti ta kojoj će se prebaciti ta sredstva, a onda će ona u bilateralnom i direktnom razgovoru sa tim kompanijama koje su nekad bile zajedničke na neki način rješavati kompletan taj problem.“

Trgovinski sud u Beogradu radi na tužbama

Stevo Đuranović, zamenik predsednika Trgovinskog suda u Beogradu, rekao je za naš program da su rešenja u jednom broju predmeta već doneta, neke tužbe su odbačene, dok se na svim ostalim radi:

“Prema podacima koje imam ovde pred sobom tužbe su otprilike istog tipa. Vrednost sporova je od 3000 eura pa do većih iznosa. Ne mogu da kažem tačno ali ovo ispred mene je 271.000 eura, jedan je na primer 739 dolara, znači različiti su nivoi tih predmeta. Praktično, oni, na taj način, pokušavaju da izmire ta potraživanja, koja su ostala iz subjekata privatizacija, koja nisu namirena od strane preduzeća koja se nalaze na teritorijama bivših republika SFRJ.“

Među tuženima iz Srbije su Savezna direkcija Beograd, Agrooprema, Tekstil, Raboš, Elektroprivreda Srbije - Veliki Crljeni, Jugoauto, Beotekst, Progres, Jadran export, Generaleksport… Tužba je podneta i protiv Jugoimporta SDPR, pravnog naslednika Savezne direkcije za promet roba iz Beograda, firme koja se između ostalog bavi i trgovinom oružjem i preko koje su preduzeća iz BIH u bivšoj Jugoslaviji izvozile robu i usluge u Irak i Kuvajt. U Jugoimportu za naš program nisu želeli da govore o tužbi koja je stigla iz BIH. Među bosanskim firmama koje potražuju novac od srpskih firmi su i Pobjeda i Uniko iz Tešnja, Vitex i Unis promet.

Sudija Stevo Đuranović kaže da se u ovim tužbenim slučajevima prvenstveno otvaraju dva pitanja:

“Pitanja zastarelosti, osnovanosti tih tužbenih zahteva. Biće tu komplikovanih sporova, i pravno i činjenično. To će biti predmet ocene svakog pojedinačnog. Neki to možda pretpostavljam i da jesu a neki nisu. Pitanje je zastarelosti, od kada teče i da li postoji nešto drugo što reguliše tu zastarelost. Uglavnom, primenjuju se opšti rokovi zastarelosti – to je 10 godina. U privrednim sporovima to je 3 godine. Šta se čekalo do sada? Ima puno nepoznanica koje će svaki sudija morati u konkretnom predmetu da rešava pojedinačno i da se o tome izjašnjava.”

Stevo Đuranović kaže da će tužbe bosanskih preduzeća biti rešavane ažurno, ali napominje i da jedan broj ranijih predmeta nije rešen:

“Ima puno predmeta u trgovinskim sudovima koji su zbog dešavanja ’90-tih godina u prekidu. Šta se desilo sa potraživanjima, šta se desilo sa firmama? Nije bilo adekvatnih predloga za nastavak tih postupaka.”

Kada je u pitanju postupanje Trgovinskog suda u Beogradu, rekao je sudija Đuranović, procedura po novim tužbama BIH protiv srpskih preduzeća je jasna:

“Ti predmeti idu normalno našim tuženima na odgovor. Oni se izjašnjavaju, zakazuju se suđenja. Koliko mogu da primetim, u svim predmetima sudije su već preduzele neke aktivnosti, negde su ekspedovana rešenja, negde su ustupljene zamolnice za dostavu diplomatskim putem.”

Prva ročišta u predmetima u kojima je potrebna razmena dokumenata diplomatskom poštom najverovatnije neće biti zakazana pre septembra, dok će se ostali slučajevi brže rešavati, zaključio je za naš program Stevo Đuranović.
XS
SM
MD
LG