Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije na pretnje Beograda


Dženana KARABEGOVIC, Enis ZEBIC, Branka TRIVIC, Srdan JANKOVIC

Bosna i Hercegovina ne može priznati nezavisnost Kosova, s obzirom na činjenicu da po Ustavu takvo priznanje je nemoguće provesti bez saglasnosti sva tri konstitutivna naroda. To praktično znači da i ukoliko Bošnjaci i Hrvati budu za nezavisnost, Srbi putem mehanizma vitalnog nacionalnog interesa takvu odluku mogu osporiti. Na naš upit na koji način bi priznavanje Kosova ugrozilo vitalni nacionalni interes Republike Srpske, profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu Vitomir Popović odgovara:

«Teško bi bilo ne izvesti zaključak da Kosovo ima mnogo veći stepen suvereniteta u odnosu na RS po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ako anlizirate Sporazum iz Rambujea, Kumanovski sporazum, rezoluciju Savjeta bezbjednosti i to stavite u kontekst Dejtonskog mirovnog sporazuma, apsolutno je, dakle, da nema dileme da bi to stvorilo određena prava i RS-u da se po istom principu izdvoji iz sastave sadašnje BiH. I to je nešto što bi sigurno moglo ići u pravcu destabilizacije stanja, kao što bi moglo otvoriti i čitav niz drugih pitanja u odnosu na Španiju, u odnosu na Baskiju, u odnosu na ETU, u odnosu na neke države koje se nalaze u okviru Ruske ferderacije, pa ako hoćete i Francusku, pa ako hoćete i Italiju i mnoge druge zemlje.»

Bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić kaže da priznanje nezavisnosti Kosova ne bi bilo ni dobro za BiH, jer bi takva odluka bila suprotna interesima susjedne zemlje:

«Mislim da BiH ne treba da radi ništa što bi ugrozilo odnose sa Beogradom, a činjenica je da je i do sada politika BiH u tom smislu bila više nego oprezna i korektna. Čak ako bi neko i pomislio da treba da se bez rezolucije UN-a izvrši priznanje Kosova od strane BiH, mislim da to sa stanovišta procedure nije moguće, jer evidentno da bi u tom slučaju bio pokrenut vitalni nacionalni interes i da postoje mehanizmi koji onemogućavaju da BiH samostalno prizna nezavisno Kosovo, ali bi vjerovatno sam takav potez mogao proizvesti negativan ambijent unutar BiH i ja ga nikako ne bih preporučivao i nadam se da niko u Sarajevu neće ni eventualno to pokušati uraditi.»

Direktor banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja navodi da se priznanje nezavisnog Kosova formalno-pravno teško može sprovesti u BiH:

«Sigurno je da jedan dio BiH, a to je prije svega RS, neće baš blagonaklono na to gledati i vjerovatno je da će doći do okretanja RS-a više prema Srbiji, a sasvim sigurno i pokretanju i naglašavanju zahtjeva za većom samostalnošću RS-a, ne samo možda na unutrašnjem planu - a moguće je čak i do onih drastičnih mjera po primjeru Kosova.»

Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović:

«Vjerovatno će doći malo do komplikacija političkih odnosa, mada smo mi u proteklom periodu vrlo često bili u sličnim situacijama vezano za razna pitanja. Ali sigurnosne prijetnje mislim da ne bi trebalo biti, pogotovo imajući u vidu prisustvo međunarodnih vojnih snaga na Kosovu i u BiH i svakako regionalno pokrivanje tim snagama i njihovo garantovanje mira i bezbjednosti u BiH, kao i u širem regionu.»

Hrvatske reakcije na izjavu srbijanskog ministra venjskih poslova

Izjava ministra vanjskih poslova Republike Srbije zasniva se na jednoj hipotetskoj situaciji koja još nije nastupila, kazao je za naš radio vanjskopolitički savjetnik hrvatskog predsjednika Tomislav Jakić:

„Prema tome i posljedice kojima neizravno prijeti ministar Jeremić, također su u ovom trenutku hipotetske. Hrvatska je mnogo investirala, osobito politički, u dobre odnose s Republikom Srbijom. Naš je interes da se takvi odnosi održe, dapače, da se razvijaju. Osnovna polazišna točka hrvatske vanjske politike je priznavanje realiteta. I mi se možemo samo nadati da će takvu poziciju usvojiti i održavati i Republika Srbija.“

Vrijeme je da Srbija suoči sa realnošću, a to je da je nezavisnost Kosova, na ovaj ili onaj način neminovnost, kaže u ime oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske bivši ministar evropskih integracija i dobar poznavatelj stanja na Kosovu Neven Mimica. Izjave koje najavljuju preispitivanje, pa onda i prekidanje odnosa sa zemljama koje priznaju Kosovo, nisu dio moderne vanjske politike i modernog shvaćanja stabilizacije regije:

„Naime, po svemu sudeći, ako bi se tako Srbija postavila, došlo bi do ponavljanja izolacije kroz koju je prošla u čitavom nizu prethodnih godina Miloševićevog režima. Taj vlastiti odabir izolacije u međunarodnim odnosima za malu, siromašnu zemlju ne može biti produktivan.“

Najavu ovakvih poteza ne možemo doživjeti kao doprinos stabilizaciji regije, ali – na izvjestan način – oni nisu iznenađenje, kaže Mimica:

„U ovom trenutku, kada je rješenje statusa Kosova u završnoj, odlučujućoj fazi, vjerojatno je to dio i pritiska iz Srbije na one koji odlučuju o tom statusu, a s druge strane to je dio i poruka upućenih domaćoj javnosti. Mislim da Hrvatska neće imati ni drugog izbora, niti druge potrebe nego da u ovom pitanju slijedi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, za koju se nadam da će je Evropska unija biti u stanju utvrditi i dogovoriti u odnosu na budući status Kosova.“

Profesor komparativne politike na zagrebačkom Sveučilištu Branko Caratan, Jeremićevu prijetnju razumije kao pokušaj da se zaustavi nešto što se zaustaviti ne može, jer je pitanje nezavisnosti Kosova pitanje dovršetka procesa raspada nekadašnje jugoslavenske federacije:

„Takva prijetnja će sigurno poremetiti odnose u regiji, ukoliko bude bila ozbiljno realizirana. Može se razumjeti da Srbija izražava žaljenje ako susjedne zemlje priznaju Kosovo, ali prijetnja djeluje dosta arogantno.“

Profesor Caratan podsjeća na doktrinu nekadašnjeg zapadnonjemačkog državnog tajnika Hallsteina iz 1955. godine, koji se prijetio prekidom odnosa sa onim zemljama koje priznaju Istočnu Njemačku i druge zemlje Istočne Evrope:

„Ta Hallsteinova doktrina nije rezultirala nikakvih uspjehom. Nasuprot tome, bilo bi dobro da se gospodin Jeremić, koji je blizak socijaldemokratskoj orijentaciji, prisjeti da je jedina uspješna doktrina koja je tu mogla djelovati u ovakvom odnosno sličnom slučaju, Brantova Ostpolitik, koja je priznala Istočnu Njemačku i otvorila kanal komunikacije. U današnjem slučaju to znači da će se Srbija jednog dana ponovo naći sa Kosovom zajedno u EU. To je ona perspektiva koja je evropska, a ova prijetnja ne djeluje suviše evropski.“

Vanjskopolitički savjetnik predsjedništva desne Hrvatske stranke prava i dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, podsjeća da se Hrvatska zalaže za Ahtisaarijev plan i novu rezoluciju Vijeća sigurnosti za implementaciju tog plana, a u svojim postupcima slijedit će politiku Sjedinjenih država i Evropske unije:

„Prema tome, u tom slučaju, bilo kakva odluka Srbije nakon toga da zamrzava odnose i slično, vodila bi u izolaciju Srbije i naškodila bi isključivo Srbiji. Mislimo da je ta izjava više rezultat nervoze, nego što ona može biti realna, budući da Hrvatska vodi zaista odmjerenu politiku prema Srbiji u ovom trenutku, i prema problemu Kosova.“

Novi američko-kosovski boj

Srpski politički establišment, u kontekstu rastućih tenzija između Vašingtona i Moskve u vezi sa statusom Kosova, zaoštrava diplomatsku retoriku prema Zapadu. Premijer Vojislav Koštunica, nakon najave pogoršavanja odnosa između Beograda i Vašingtona, odaslao je još oštriju strelu ka Americi izjavom da se pred očima sveta odvija novi srpsko-američki kosovski boj u kojem su se sučelili sila i pravo.

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić pridružio se upozorenjima Zapadu, ali, čini se, bira rafiniraniji diplomatski vokabular. U utorak u Evropskom parlamentu, a u sredu u sedištu Evropske unije, posle razgovora sa evropskim komesarom Ollijem Rehnom, Jeremić je izjavio da će Srbija biti primorana da preispita bilateralne odnose sa svim zemljama koje unilateralno priznaju nezavisno Kosovo. Dodao je, međutim, da će Beograd intenzivno raditi kako se ne bi našao u izolaciji u kojoj je bio u poslednjoj deceniji prošlog veka.

Da li je ovo najoptimalnija diplomatska opcija koju Srbija u ovim okolnostima, ma kako složene bile, može imati?
Sonja Liht, predsednica Fonda za političku izuzetnost kaže da Jeremićevu izjavu ni u kom slučaju ne čita kao najavu konflikta za Zapadom:

„Mislim da je ono što je rekao ministar Jeremić – da Srbija neće dopustiti da dođe do unilateralnog priznanja nezavisnosti KiM a da na to neće imati nikakvu reakciju. Ja to ne bih ni na koji drugi način čitala nego kao upozorenje da će Srbija prosto reagovati. Doduše, ono što mislim da je jako važno, a što su predsednik Tadić i drugi zvanicnici nekoliko puta ponovili, pa sada i ministar Jeremić, jeste da Srbija nema nameru ni na koji način da ulazi u konflikte, da ratuje, ali da će upotrebiti sva diplomatska sredstva za odbranu svog stava a to je nepriznavanje nezavisnoti Kosova. I iznad svega, potrebe da se do rešenja o statusu Kosova dođe u Savetu bezbednosti, što je, ako se ne varam, i stav EU.“

Ivo Visković, profesor na katedri za međunarodne odnose Fakulteta političkih nauka, ukazuje na to da postoji suštinska razlika između prekidanja, zaoštravanja i preispitivanja diplomatskih odnosa i da je ministar Jeremić u svojoj poruci veoma pažljivo birao retoriku.

„Posve precizno je rečeno da će odnosi biti preispitani a ne prekidani. To je velika razlika u diplomatskom izražavanju jer preispitati odnose možete na više načina, od toga da povučete ambasadora, da izrazite protest, smanjite nivo političkih poseta i niz drugih načina pre nego što dođe do eventualnog prekida diplomatskih odnosa. Ako se gleda kontekst izjava koje su davali i premijer i vicepremijer i ministar onda se vidi da interes Srbije nije da dođe do prekida odnosa i neke nove vrste izolacije. Naravno, ukoliko bi došlo do priznanja nezavisnosti Kosova, posebno jednostranih, mimo Saveta bezbednosti, takve odluke bi neminovno izazvale posledice. Doslo do zahlađenja i ozbiljnijeg pogoršanja odnosa.“

Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, naglašava da se ne sme uspostavljati veza između pitanja statusa Kosova i evroatlantskih integracija Srbije. Uz ocenu da su izjave srpskih zvaničnika refleks unutrašnje politike dodaje da najava šefa srpske diplomatije da će Beograd preispitivati odnose sa državama koje bi jednostrano priznale nezavisno Kosovo ne izražava najbolje interes Srbije na njenom putu ka evroatlantskim integracijama:

„To što je rekao sada vaš ministar, mislim da je to stvar vaše unutrašnje politike i da nikako ne odgovara potrebama Srbije i njezinog integrisanja u evroatlanske integracije. Mislim da se Srbija dosta dugo samoizolovala i inatila i prema sebi i svima drugima umesto da bude bliže, ako ne već u Evropskoj uniji.“

Ipak, Kacin veruje da će aktuelna vlast na planu spoljne politike biti racionalna i povlačiti poteze u najboljem interesu svoje zemlje:

“Imam duboko poverenje u racionalan pristup srpskih političara. Ne samo da mislim da da će gospodin ministar vanjskih poslova ponovo preispitati svoj stav i da će vlada biti mudra i odgovorna, nego vjerujem da će i u skupštinskom odboru za vanjsku politiku, predsednik odbora za vanjsku politiku, uzimajući u obzir sva svoja iskustva iz proteklih godina, kako pozitivna, biti u stanju da zauzme konstruktivan stav koji bi Srbiji omogućio da što brze napreduje.”

Ultimatumi nisu dobro primljeni ni u Crnoj Gori

Komentarišući najavu zvanične Srbije da će preispitati bilateralne odnose sa svakom zemljom koja, kako je rečeno, unilateralno prizna Kosovo, portparol vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević kaže da bilo kakvi ultimatumi ili prijetnje nijesu dobri. Kovačević ponavlja stav zvanične Crne Gore da su dobri odnosi sa Srbijom prioritet Crne Gore i da problem statusa Kosova treba riješiti na relaciji Beograd – Priština – međunarodna zajednica:

„Mislimo da iznošenje ultimativnih stavova sa bilo čije strana svakako ne doprinosi približavanju takvom rješenju. Takođe ni stavovi u kojima možete osjetiti određenu dozu uslovno rečeno prijetnje ili nagovještaja nekakvih sankcija za one koji podrže rješenja koja se u ovom momentu prejudiciraju sa bilo koje strane nijesu dobra. Ona su više primjerena nekim prošlim, tipično balkanskim, a ne evropski budućim pristupima“.

Predsjednik opozicione Narodne stranke Predrag Popović smatra da je najavljeno preispitivanje odnosa Srbije sa svim zemljama koje unilateralno priznaju Kosovo očekivan stav i da bi time zvanična Crna Gora trebalo da se izjasni u odnosu na to pitanje jer postoje nedoumice kako će se Crna Gora ponašati ako dio zemalja prizna Kosovo:

„Mislim da je odgovor kada je Crna Gora u pitanju trebao i mora da bude vrlo jasan, vrlo konkretan i brz. Da ne ostavlja prostora za nedoumice da li bi Crna Gora u slučaju da neko drugi to uradi i ona pristupila priznanju Kosova. U svakom slučaju, ako do toga dođe i ako se neko na taj korak odluči stvoriće ozbiljne probleme Crnoj Gori i onako krhkoj političkoj stabilnosti, tu političku stabilnost bez ikakve sumnje ozbiljno ugroziti“-

Prema riječima predsjednika Demokratske Unije Albanaca Ferhata Dinoše Srbija pokazuje da nije spremna za evroatlantske integracije. „A najave iz Beograda da će Srbija preispitivati odnose sa zemljama neće bitnije uznemiriti Crnu Goru“, kaže Dinoša:

„Ja mislim ipak da je to stvar trenutka, da će se kasnije desiti nešto što znači priklanjanje onome što je većinsko raspoloženje u međunarodnoj zajednici na osnovu onoga što je većinska volja građana Kosova. Srbija uzalud prijeti, Srbiji je bolje da u Prištini vidi partnera i dobrog susjeda.. Mislim da ni ovo što sad dolazi od Srbije neće bitno uznemiriti Crnu Goru“.
XS
SM
MD
LG