Dostupni linkovi

Horvatićeva kritika odlazeće haške tužiteljice


Jedan od najistaknutijih hrvatskih krivičara i predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Željko Horvatić, izjavio je nedavno da Vijeće sigurnosti UN-a ne bi trebalo dopustiti najavljeni odlazak Carle Del Ponte s dužnosti bez utvrđivanja njezine odgovornosti za – kako je rekao – nestručnost i zloporabu ovlasti i trajno narušeno povjerenje država članica UN-a i svjetske javnosti u međunarodno kazneno pravo i pravosuđe. Po njegovoj ocjeni, tužiteljica je već odavno postala destruktivni dio međunarodnog kaznenog pravosuđa jer kontinuirano, kako je kako je kazao, nanosi štetu zamisli o njegovu djelovanju kao garanciji nadnacionalne pravde i pravednosti za sve države i svakog člana suvremenog čovječanstva. Osim načelnih, Horvatić ima i jednu vrlo konkretnu primjedbu na rad tužiteljice i tužiteljstva on tvrdi da «zajednički zločinački pothvat» nije bio dijelom međunarodnog običajnog prava u vrijeme kada su počinjena djela koja se optužnicama za «Oluju» stavljaju na teret generalima Gotovini, Markaču i Čermaku, pa da je takva optužba u suprotnosti s načelom zakonitosti.

Govoreći ovog tjedna pred zastupnicima Evropskog parlamenta, tužiteljica del Ponte kazala je kako je «spomenuti profesor iskočio iz tračnica», te da očekuje odgovor hrvatskog premijera Sanadera na pismo koje je ona uputila tražeći reakciju hrvatske Vlade.

«Kao kandidat za članstvo u EU, Hrvatska mora reagirati na takve stvari», istakla je Del Ponte.

Premijer Sanader i njegov glasnogovornik nisu nam danas bili dostupni, jer su po Dalmaciji puštali u promet nove dionice auto-cesta, ali HDZ-ov predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora i blizak Sanaderov suradnik, Gordan Jandroković, za naš radio kaže kako je za cijelu priču saznao iz medija, da ne zna sadržaj tužiteljičinog pisma i da je – malo iznenađen:

«Jer, vlada nema ingerencije nad privatnim stavovima pojedinih ljudi koji se bave međunarodnim pravom i ne znam na koji bi način vlada mogla reagirati. Što se tiče naše suradnje s Haškim sudom, što se tiče suđenja za ratne zločine koji se odvijaju u Hrvatskoj, ja mislim da tu nema nikakvog spora. Hrvatska će nastaviti svoju suradnju s Hagom kao i do sada. A što se tiče suđenja u Hrvatskog, mislim da dosadašnji tijek suđenja generalima Ademiju i Norcu pokazuje da je sve u redu, da Hrvatska funkcionira kao pravna država. »

Haški ekspert i socijaldemokratski saborski zastupnik Ivo Josipović, u izjavi za naš radio procjenjuje da je cijela priča napuhana i nepotrebna:

«Osobno mislim da tužiteljica nema razloga tražiti od premijera bilo kakvo izjašnjavanje i ispriku. Na kraju krajeva, slagali se ili ne s onim što njeni pojedini kritičari govore, njena pozicija je takva da je izložena javnoj kritici i mislim da nema razloga da se upušta u vabljenje, recimo to tako, komentara od strane viših dužnosnika u odnosu na izjave pojedinih, više ili manje neovisnih eksperata. Tako da mislim da je zapravo cijela ta priča napuhana i potpuno nepotrebna.»

A što se tiče Horvatićevih kritika da je primjena «zajedničkog zločinačkog
Poduhvata» kršenje načela zakonitosti, Josipović kaže kako se taj termin uopće ne normira u statutu Haškog tribunala. U praksi tribunala vidimo da postoje tri oblika:

«Dva oblika su apsolutno podvediva i pod institucije hrvatskog i evropskog i bilo kojeg drugog kaznenog prava. Ostaje problematičan treći oblik po kojemu nema neposredne uzročne veze između optuženika i onoga što zovemo zabranjena posljedica. U evropskom poimanju kaznene odgovornosti, to jeste problem, u nekim drugim sustavima, to nije problem. Haški sud se je u nekoliko presuda odredio o zajedničkom zločinačkom pothvatu i to je nesumnjivo prihvatio kao doktrinu. Čak, ako se ne varam, u jednoj presudi interpretirajući zajednički zločinački poduhvat i kao dio međunarodnog običajnog prava u pogledu odgovornosti za ratne zločine.»

Profesor Josipović zaključuje kako bi se za ovaj treći oblik našlo argumenata za i protiv, dakle da tema jest kontroverzna, dok su prva dva – nesporna.
XS
SM
MD
LG