Dostupni linkovi

logo-print

Web Caffee: Poslije Tita - Tito


"Znam ko će biti slijedeći ruski predsjednik!" - rekao nam je na večeri prije nekoliko dana Boris Nemcov, nekadašnji prvi zamjenik premijera ruske vlade. "Ko god to bude - biće slaba politička ličnost!"

Nemcov je tada objasnio da ljudi pogrešno raspravljaju o tome hoće li Putin ostati ili neće nakon isteka mandata u ožujku iduće godine. "NEĆE ostati" - kaže on. "Putin ne želi da bude kao Turkmenbasi u Turkmenistanu koji je ostao predsjednik dovijeka, ili kao Nazarbajev koji je također doživotni predsjednik. On zaista ne želi da ostane zapamćen po tome." Analiza Borisa Nemcova ide u pravcu da će dva kandidata ići na izbore i usuđuje se reći i koja dvojica. "Mi ćemo imati izbore kao i vi Amerikanci" - kaže Nemcov - "Vi imate izbor između demokratskog i republikanskog kandidata. Mi ćemo imati izbor između jednog koji je član KGB-a (Ivanov) i jednog koji to nije bio (Medvedev). Pobijediće onaj kojeg želi - Putin."

Prošlog tjedna sam imao priliku razgovarati i sa jednim američkim stručnjakom. On tvrdi da je Putin do sada toliko puta pokazao da voli iznenađenja da se ne bi začudio da Vladimir Vladimirovič iz rukava izvuče nekog - trećeg kandidata. Wall Street Journal, utjecajni dnevnik u Sjedinjenim Državama, je također blizak toj prognozi i za Putinovog nasljednika upotrebljava termin "tehnički predsjednik". Termin je preuzet iz ruskog tiska - Nezavismaya Gazeta ("Nezavisne novine"). Upitan na G-8 samitu o tome da li je moguće da se vrati na predsjedničku funkciju 2012. ili ranije, Putin je odgovorio: "To je teoretski moguće, to naš Ustav ne zabranjuje."

Putinova popularnost je danas između 75-80% i on bi sasvim sigurno dobio bilo kakve izbore. Jedna je anketa u Rusiji pokazala da je 40% građana spremno da glasa za onoga kandidata kojeg preporuči Putin. Dakle, potpuno neovisno od toga ko je kandidat i kako se zove - on će dobiti 40% glasova unaprijed! Zato i predsjednička trka nije trka za glasove glasača nego trka za Putinov glas.

Vlast kontrolira kompletan politički proces. U Krasnojarsku, naprimjer, kompletno rukovodstvo opozicione stranke je jednostavno uhapšeno za vrijeme lokalnih izbora. Izbori se u komunističkim i postkomunističkim društvima još uvijek više "organiziraju", nego što se "pobjeđuje". Neko je jednom napisao da se pritom "ne radi samo o tome da se uspostavi monopol vlasti nego i monopol nad konkurencijom za tu vlast." Nije, dakle, dovoljno imati svog kandidata nego i svog protukandidata. Već je dugo poznato da su mediji, oni glavni, pod direktnim utjecajem Putina. "Mediji su, oni mali, slobodni. Oni veliki - nisu. Ako imaš 20.000 tiraž, onda si potpuno neovisan, ako imaš milion - imaš cenzuru!" - tvrdi Nemcov.

Izgleda mi da jedino čega se budući predsjednik mora držati jeste - da ne naljuti Putina. Po ruskom ustavu, naime, Putin se može kandidirati 2012. godine!! Prije dva ili tri tjedna čitao sam u novinama izjavu ruskog predsjednika kako su četiri godine kratak period za jedan predsjednički mandat. Novinari su odmah počeli špekulirati kako on time želi sebi produljiti sadašnji mandat. Pogrešno. On time želi sebi produljiti SLIJEDEĆI mandat.

Dakle, i poslije Putina - Putin. Ne smijem ni pomisliti šta se dogodilo nama nakon onoga POSLIJE TITA - TITO.

Email me Nenad Pejic
  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

XS
SM
MD
LG