Dostupni linkovi

Modifikacija projekta 'Družba Adria'?


Sudjelovanje na zagrebačkom Samitu o energetici potvrdila su sva tri člana predsjedništva Bosne i Hercegovine, Grčka, te predsjednici Bugarske, Rumunjske, Albanije, Crne Gore, Makedonije i Srbije. S osobitim se zanimanjem očekuje dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina, s kojim hrvatski predsjednik Stjepan Mesić očekuje razgovore o više konkretnih projekata prijenosa energenata:

"Hrvatska, kao i sve druge zemlje koje žele napraviti jedan iskorak u svome razvoju, mora si osigurati energente. Mi o tome želimo razgovarati i želimo imati različite pravce snabdijevanja energentima. I o Družbi Adria će sigurno biti govora."

Pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva, Željko Tomšić, vjeruje da hrvatski predsjednik ne misli na prvotni projekt Družba Adria i prijenos ruske nafte do hrvatske luke u Omišu, koji je svojevremeno, zbog bojazni od zagađenja Jadrana i povećanog broja tankera, digao u Hrvatskoj veliku prašinu, a odbačena je i studija o utjecaju na okoliš:

"O originalnoj Družbi Adria se više i ne razmišlja zbog otpora javnosti. Jedino o čemu se razgovaralo je da se Družba Adria udruži sa projektom PEOP, da ruska nafta, umjesto kod Melnica skrene u Omiš, ide u Trst i dalje do Bavarske."

Vjesnikov novinar i stručnjak za energetiku, Željko Bukša, također ističe da je riječ o dorađenom projektu Družba Adria:

"To je modificirani projekt Družba Adria koji se povezao sa projektom PEOP, koji bi se iz pravca Kaspijskog jezera gradio preko Rumunjske, Srbije i Hrvatske i išao dalje na zapad, do Trsta, gdje bi se spojio na postojeću mrežu evropskih naftovoda. Predviđena je gradnja novog segmenta naftovoda od riječkog područja, konkretno od Melnica do Trsta."

Hrvatska je, kaže Tomšić, životno zainteresirana za regionalnu suradnju, zbog čega je prije godinu dana i potpisala Ugovor o energetskoj zajednici jer trenutno iz domaćih energetskih izvora pokriva svega 50 posto svojih potreba, a za desetak godina to će biti puno manje:

"Ova konferencija još jednom će razmijeniti mišljenja o svim tim velikim projektima u kojim sudjeluju zemlje regije, kao što je PEOP naftovod, kao što je Energy terminal u Jadranu za plin, kao što je gradnja velikog podzemnog regionalnog skladišta. Sve su to projekti koji su regionalno značajni i u te projekte treba uključiti regiju. Ova konferencija treba još jednom potvrditi regionalnu suradnju. Ono što će sigurno biti interesantno je pitanje Rusije i ruskog plina. Tu ipak očekujemo određene pomake. Mi trebamo dodatne količine plina i nadamo se da ćemo u nekim direktnim razgovorima sa predsjednikom Putinom uspjeti nešto i postići."

Hrvatska javnost i Zeleni za sada se ne protive kopnenom naftovodnom projektu, no voditelj energetskog projekta Zelene akcije, Toni Vidan, upozorava da bi Hrvatska općenito trebala slijediti novu energetsku politiku Europske unije, kojoj je težište na smanjenju ukupne potrošnje i obnovljenim energetskim izvorima:

"To su trendovi koje Hrvatska treba slijediti i nikakvi interesi oko trgovanja ruskom naftom ne bi trebali ugrožavati takve energetske prioritete Hrvatske."
XS
SM
MD
LG