Dostupni linkovi

Nakon Kosova, nema novih država, ni novih granica


U slučaju daljnjeg odlaganja definiranja statusa Kosova, ne postoji opasnost izbijanja novog sukoba u regiji. „Sa Kosovom završava proces formiranja balkanskih država,“ ističe ugledni slovenski novinar i albanolog, Drago Flis, dodajući kako su Sjedinjene Države vrlo odlučne kada je u pitanju nezavisnost Kosova. Flis pojašnjava zašto Rusija i dalje prijeti vetom u Vijeću sigurnosti UN.


RSE:
Po Vašem mišljenju, da li Amerika popušta Rusiji kada je u pitanju određivanja statusa Kosova?

FLIS:
Nikako ne popušta. Mislim da se sada američko stanovište učvrstilo. Predsjednik Bush se do sada nije toliko zainteresirao za Kosovo, prije svega zbog pasivnosti Condoleezza Rice, koja se nije odmah zainteresirala za taj problem. Sada su oboje mnogo više zainteresirani za Kosovo, tako da Amerika nikako ne popušta. Mislim da se američko stanovište, da se Kosovo osamostali, da se Kosovu prizna nezavisnost, u zadnje vrijeme čak i učvrstilo. To je u velikoj mjeri zasluga i afere Litvinjenko. Velika Britanija traži izručenje čovjeka koji je osumnjičen da je počinio ubojstvo nekadašnjeg ruskog agenta na mučki način. Rusija ništa nije odgovorila i sada se, kao kontra, osnažuje zapadno stanovište da treba Kosovu dati nezavisnost.

RSE: Po Vama, što zapravo Rusija želi postići vetom u Vijeću sigurnosti?

FLIS: Zanimljivo je da je Rusija povukla sve svoje snage sa Balkana još 2003. godine. Nema više ruskih snaga i jedinica na Kosovu, ali ima ruski biro i ruski interes. Ruski interes je oživljavanje njihove uloge kao super sile. Radi se u uvrijeđenom ponosu Rusije. Rusija sada prijeti svojim vetom, ali nije potpuno sigurno da će do toga veta stvarno i doći. Rusija je već davala neka veta. Najviše veta je bilo, od strane Amerike i Rusije, u vezi sa Bliskim Istokom, ali oni nisu imali neki revolucionarni utjecaj. Veto lebdi kao neka mogućnost. Nisu ga zanijekali, ali mislim da ni Rusija ne vjeruje da bi tim eventualnim vetom mogla nešto postići. Radi se o odlaganju, koga će i biti.

RSE: Da li bi odlaganje određivanja statusa Kosova moglo izazvati nemire, ili nasilje na Kosovu i kako bi u tom slučaju mogao reagirati Beograd?

FLIS: Mislim, i nadam se, da neće biti nemira i nasilja jer je na ovom području bilo dosta ratova. Rat više nije potreban. Nezadovoljstvo kod albanske većine ne može da rezultira nekom novom pobunom. To nije realnost. Nema ni nekih bajnih skrivenih zaliha oružja. UNMIK i KFOR imaju dostup do svake kuće. Oružja je veoma malo. Možda bi neki ekstremni krugovi htjeli nešto da čeprkaju u tom smislu, ali nemaju mogućnosti. Ne znamo sve tajne kosovskog rukovodstva, ali najvjerojatnije može doći do toga da odmah počnu pripreme za referendum većinskog stanovništva. Onda bi odgovor još jednom bio jasan. Većinsko albansko stanovništvo već je izrazilo svoju volju o nezavisnoj državi. To je jedino što možemo da očekujemo. Beograd je sada dosta pasivan, ali realno, Beograd se priprema na ojačan utjecaj na području sjeverno od mosta u Mitrovici do Leposavića. To je područje Kosova gdje Srbi imaju veliku većinu.

RSE: Da li bi u tom smislu moglo doći do moguće podjele Kosova, o čemu govore pojedini analitičari? To se moglo čuti čak i od nekih kosovskih albanskih političara.

FLIS: Ima nekih razmišljanja u tom smislu, ali ima i nekih činova. Srbija na tome potajno radi, ali do toga ne može doći jer svi međunarodni dokumentu, kao i Ahtisarijev plan, govore o jedinstvenom, nedjeljivom, Kosovu. Realni utjecaj Srbije svakako postoji. Postojat će i neposredna srpska pomoć toj enklavi i tom području, ali nema nikakve mogućnosti za priključenje. Dalje prekrajanje granica Kosova stvarno nije moguće.

RSE: Da li bi konačnim određivanjem statusa Kosova trebalo biti završeno formiranje država na Balkanu, ili bi se mogle otvoriti neke teme, poput bosansko-hercegovačke, koja je poprilično alarmantna?

FLIS: To se može reći, ali realnost politike je takva da se sada ovaj proces završava. Sasvim razumijem da bi Hrvati u Bosni i Hercegovini možda htjeli neki entitet, Srbi udruživanje sa Srbijom, ali do toga više neće moći doći. Zapad je rekao - Stop i dalje ne idemo. Moglo bi Kosovu da se priključi i takozvano Istočno Kosovo – Preševo, Bujanovac, Medveđa, kao i Zapadna Makedonija, ali ni do toga neće doći jer - dosta je. Kao što je nužna nezavisnost Kosova, tako je nužno poštovati i to što se do sada postiglo. Tim se ovaj krug završava.

Rekao je u razgovoru za RSE Drago Flis, albanolog, vanjskopolitički komentator Radija Slovenija i diplomata koji je do kraja 2001.godine radio u misiji OSCE na Kosovu. Tečno govori albanski jezik i odličan je poznavalac gibanja na Balkanu.
XS
SM
MD
LG