Dostupni linkovi

Viteška titula i nove pretnje Rušdiju


Rušdi je dodao u saopštenju da je veoma zahvalan što je njegov rad uvažen dodeljivanjem tako prestižnog priznanja. Britanska kraljica Elizabeta je u subotu dodelila Rušdiju titulu "Ser". Sledećeg dana, portparol iranskog ministarstva inostranih poslova Mohamed Ali Hoseini optužio je Britaniju da vredja islamske vrednosti, ističući da je Rušdi jedna od najomraženijih ličnosti u muslimanskom svetu.

"Odlukom da dodeli priznanje omraženoj osobi, britanske vlasti će svakako doći u sukob sa islamiskim društvima', istakao je Hoseini.

U ponedeljak je protestvovao i pakistanski parlament, ističući da će priznanje Rušdiju ohrabriti one koji omalovažavaju proroka Muhameda. Pakistanski parlamentarci su zatražili od Britanije da oduzme titulu Rušdiju.

U saopštenju u ponedeljak veče, osim zahvalnosti zbog priznanja, Rušdi nije želeo da komentariše optužbe iranskih i pakistanskih zvaničnika.

Rušdi je rodjen u indijskom gradu Bombaju ali je svoju književnu karijeru najvećim delom ostvario u Velikoj Britaniji. Za prvu knjigu "Deca ponoći" dobio je 1981. godine prestižnu britansku Bukerovu nagradu. Svetski publicitet je medjutim stekao 1988. godine romanom "Satanski stihovi" koji je razgnevio muslimane zbog, po njihovom vidjenju, uvredljivog opisa proroka Muhameda, njegovih žena i sledbenika. Iranski duhovni vodja, ajatolah Homeini izdao je sledeće godine 'fetvu', naredjujući muslimanima da ubiju Rušdija. Ta ga je pretnja prisilila da se čitavu deceniju skriva u Velikoj Britaniji pod zaštitom njenih vlasti.

U jednom intervjuu pre nekoliko godina, Rušdi je istakao da histerija oko njegove knjige ukazuje na veliku potrebu suprostavljanja nameri islamskih verskih lidera da kontrolišu slobodu izražavanja.

"To pokazuje da se u ovoj poslenjoj faza kampanje koja je počela klevetama i iskrivljavanjem pravog sadržaja mog romana, ne preza ni od nasilja. Iskreno govoreći, voleo bih da sam napisao još kritičniju knjigu. Potpuno je besmisleno da se verski lideri ovako ponašaju tvrdeći da religija mora biti iznad bilo kakvog kritičkog mišljenja. Čini se da islamski fundamentalizam može sada da radi što god želi bez skoro ikakve kritike", kazao je Rušdi.

Iranske vlasti su saopštile 1998. godine da ne podržavaju izvornu fetvu, odnosno dopuštenje da se Rušdi ubije, mada pojedine ekstremne islamske grupe tvrde da se Homeinijev dekret nikada ne može opovrgnuti.
Od tada se 59-godišnji Rušdi sve češće pojavljuje u javnosti.
XS
SM
MD
LG