Dostupni linkovi

logo-print

Spor oko gradnje hrama tri relikvije


Petar KOMNENIC, Biljana JOVICEVIC, Esad KRCIC

O svemu ovom razgovarali smo sa crnogorskim ministrom kulture Predragom Sekulićem.

RSE: Gospodine Sekuliću, Vaš pomoćnik Predrag Malbaša nedavno je izjavio za naš radio da su ljudi koji su postigli dogovor oko izgradnje hrama na Cetinju zaobišli nadležne instance i aminovali izgradnju u zaštićenoj zoni bez obavezne dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Vi ste se ipak pojavili na prezentaciji tog projekta?

SEKULIĆ: Moj pomoćnik je samo dijelom bio u pravu i to sa onim dijelom koji je njegova uža stručna specijalnost. Bez obzira ko gradi, da li to radi država ili bilo koji pojedinac on je dužan da poštuje zakone države Crne Gore i dužan je da ispoštuje i odredbu prema kojoj, ako se gradi u kulturno zaštićenoj zoni, mora da ima odobrenje Zabvoda za zaštitu spomenika. Kako u ovoj fazi to su tek pripremni radovi, odnosno pripremna faza, kada još uvijek nemamo gotov projekat, kada još uvijek nemamo projektnu dokumentaciju, bez obzira na sve država će to ispoštovati, država će ići prema Zavodu za zaštitu spomenika sa svom potrebnom dokumentacijom kako bi dobila dozvolu, naravno, kažem još jedanput, onoga trenutka kada se za to steknu uslovi, jer još uvijek je ovo ipak samo ideni projekat.

RSE: Sporne su neke druge stvari. Pošto Ministarstvo kulture generalno podržava izgradnju hrama na Cetinju da li država ima mehanizme da obezbijedi da prikupljeni novac ostane u Crnoj Gori?

SEKULIĆ: Ja ću podsjetiti na riječi Predsjednika države kada smo prezentirali taj čitavi projekat i ambasadorima zemalja gdje su ove tri svetinje druži ili kraći period boravile da se osniva Fondacija koja će se brinuti i o svetinjama i o prihodima. U konačnom da sve to pojednostavimo, prihodi će ići državi, odnosno Muzeju, odnosno cetinjskoj opštini. Znači, nije predviđeno da prihodi koji bi se ostvarili od ovog svetilišta budu upućeni crkvi.

RSE: Ipak ću Vas podsjetiti da je iskustvo sa manastirom Ostrog prilično loše, jer se zarađeni novac uglavnom odliva u fondove Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori čije je sjedište u Srbiji. Postoji li ipak opasnost da i novac sa Cetinja završi u beogradskoj kasi?

SEKULIĆ: Odmah da vam kažem da takva opasnost ne postoji. Upravo zato se i organizuje Fondacija. Sve ono što je vezano za Fondaciju biće javno i pristupačno javnosti. Tačno će se znati osnivački akt Fondacije. Sa druge strane ipak bih rekao da nije primjereno da ministar kulture komentariše to šta se dešava iz nekog vjerskog objekta. Ja ću vas podsjetiti da to nije nadležnost Ministarstva kulture, da možda o tome treba pitati ministra finansija ili nekoga ko se bavi finansijama. U svakom slučaju, činjenica je da manastri Ostrog je upisan kao vlasništvo Mitropolije crngoorskog primorske i u tom dijelu Ministarstvo kulture i država Crna Gora nemaju ingerencije.

Da li je odluka o donaciji zakonita?

Odbornici Skupštine opštine Podgorica putem medija su saznali da će glavni grad za buduće svetilište na Cetinju u kome će se zajedno pohraniti tri hrišćanske relikvije: ruka Svetog Jovana Krstitelja, čestica časnog krsta i ikona Bogorodice Filermose, dati 300 hiljada eura, tako što je to prošlog petka na promociji Fondacije za izgradnju hrama Svete Trojice saopštio gradonačelnik Miodrag Mugoša. Na naše pitanje može li gradonačelnik Mugoša novac poreskih obveznika Podgorice dodijeljivati bez prethodne saglasnosti Skupštine opštine, njen predsjednik doktor Đorđije Suhih iz Socijaldemokratske partije, koalicionog partnera Mugošine Demokratske partije socijalista, odgovara da je možda moguće naći formalno zakonsko utemeljenje:

„U budžetu gdje se navodi da je 930 hiljada eura predviđeno za pomoći za neke aktivnosti sa ostalim opštinama. Međutim, zabrinjava činjenica da je gospodin Mugoša donio tu odluku ad hoc“.

Ali, doktor Suhih ipak smatra da je ovakva odluka gradonačelnika više nego sporna iz više razloga:

„Gospodin Knežević, koji je većinski vlasnik jedne vrlo ugledne firme, je bio i oprezan i ipak dao neku manju svotu. Gospodin Mugoša je dao puno veću svotu, možda zato što to nije njegov iznos od 300 hiljada nije toliko beznačajna stavka ni za Podgoricu, a ni za Cetinje. Konstatovali smo zajedno da se uopšte ne zna ni kome će ta sredstva biti data, da li je to gradu Cetinju, da li je to republičkoj instituciji muzeja, da li je to Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori ili nekoj drugoj organizaciji koja tek treba da se formira“.

Podgorica je inače još uvijek grad koji nema Gradsko pozorište, iako ga godinama obećavaju gradski oci, niti zatvoreni bazen na primjer. Međutim, za opozicionu Socijalističku narodnu partiju zakonsko utemeljenje gradonačelnikove samostalne odluke o donaciji od 300.000 eura za buduće svetilište na Cetinju o kojem se vode žučne polemike u javnosti, budući da je riječ o projektu koji podržavaju, manje je važno. Šef Odborničkog kluba Jovo Pejović nada se da će gradonačelnik ipak naći načina da odluku zakonski utemelji:

„Odluku Miomira Mugoše da se novčano pomogne izgradnja hrama Svete Trojice na Cetinju iz sredstava budžeta glavnog grada u Socijalističkoj narodnoj partjii doživljavamo kao jednu od rijetkih ispravnik odluka gradonačelnika Podgorice. Ipak, očekujemo da će se formalno pravno odluka donijeti u zakonskoj proceduri na sjednici Skupštine glavnog grada. Takođe očekujem da će biti jednoglasno podržana od svih odbornika glavnog grada“.

Na drugoj strani, u takođe opozicionoj grupaciji Pokretu za promjene prema riječima šefa Odborničkog kluba te stranke u opštini Podgorica Nebojše Batrićevića ne ulaze u to da li je trebalo ili ne donirati novac za izgradnju budućeg hrama Svete Trojice, već samo u zakonski okvir odluke koji je gradonačelnik donio sam što je, prema Batrićeviću, sporno:

„Smatramo da je to nelegalan i nezakonit čin. Dvojako to posmatramo. Nemamo preciznu informaciju odakle ta sredstva. Mi smo svjesni činjenice da gradonačelnik shodno odlukama ima mogućnost i pravo da raspolaže budžetskim rezervama, ali samo budžetskim rezervama i to na način za namjenu koja je strogo propisana i formulisana zakonom i tu i takvu odluku on bi morao detaljno i dobro obrazložiti i iznijeti pred odbornike Skupštine opštine da bi ona bila i legalna i legitimna“.

RSE: Ipak će ova odluka morati da se preispita.

BATRIĆEVIĆ: Naravno da će morati da se preispita i ta i mnoge druge odluke.

Komentar gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše na ovu temu danas nije bilo moguće dobiti jer je on, kako nam je rečeno u njegovom kabinetu, danas imao niz sastanaka.

Kome pripadaju relikvije?

I pored opšteg saglasja o potrebi realizacije nedavno oživljene ideje o objedinjavanju tri opšte-hrišćanske svetinje: ikone Bogorodice Filermose, ruke Svetog Jovana Krstitelja i čestice časnog krsta, skoro svakodnevno se otvaraju nova sporna pitanja. Sada se čak i pitanje vlasništva otvara. U izvjesnoj dokumentaciji relikvije pripadaju državi Crnoj Gori, ali predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ovakve tvrdnje odbacuju kao besmislene i apsurdne.

„Pored toga što su pravno neutemeljene tvrdnje da su ikona Bogorodica Filermosa, ruka Svetog Jovana Krstitelja i čestica časnog krsta vlasništvo države Crne Gore su besmislene i apsurdne“, rekao je za naš program Mlađen Mićović, pravni zastupnik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, reagujući na izjavu nekadašnjeg crnogorskog premijera Radivoja Brajovića, koji je rekao da su tri opšte-hrišćanske relikvije svojevremeno samo ustupljene muzeju i Mitropoliji. Mićović kaže da je navodno poznato da su ’52. godine crnogorski državni organi iz ostroškog manastira oteli tri svetinje što je razlog da država ni za hiljadu godina ne može postati njihov vlasnik:

„Bilo bi možda poštenije da je gospodin Brajović saopštio gdje su zlatni brilijanti i ukrasi sa Ikone koji su nestali dok je bila u posjedu državnih organa nego da zagovara jednu sasvim besmislenu pravnu tvrdnju da su svete stvari svojina države“.

RSE: Tražeći od gospodina Brajovića tu informaciju, ne vjerujem da lično njega optužujete za nestanak tih dragocjenosti.

MIĆOVIĆ: Pa, gospodin Brajović se legitimisao kao poznavalac faktičnog stanja, odnosno uslova pod kojima je to oduzeto i uslovima pod kojima je to dati crkvi. Pa, računajući, ako se već legitimisao kao takav onda bi bilo normalno je na neki način uzvratno pitanje gdje su brilijanti sa ikone koja je u posjedu državnih organa i koje su nestale od momenta odkako su uzete od crkve.

Nekadašnji potpredsjednik crnogorske Vlade i predsjednik Komisije za odnose za vjerskim zajednicama Radivoje Brajović je rekao da su ruka Svetog Jovana Krstitelja i čestica časnog krsta ustupljeni na čuvanje, održavanje i upotrebu Mitropoliji, a da je ikona Bogorodice Filermose ustupljena cetinjskim muzejima. Brajović je podgoričkom Radiju Antena M rekao da te relikvije nijesu prenešene u njihovo vlasništvo, već su date na korišćenje, a da je država Crna Gora državinom stekla pravo na te predmete:

„Ja sam u pratnji tadašnjeg sekretara Komisije za donose s vjerskim zajednicama Radivojem Radmilovićem otišao, to je negdje bilo krajem januara ’78. na Cetinje i uručio te predmete mitropolitu Danilu Dajkoviću i direktoru muzeja Stanislavu Raku Vujoševiću. Predmeti su ustupljeni Mitropoliji na čuvanje, održavanje i upotrebu. One nijesu prenesene u vlasništvo, nego su date na korišćenje, a država Crna Gora je državinom stekla pravo na te predmete jer su oni bili u njenom posjetu negdje od 50-ih godina prošlog vijeka, pa evo i do sada su u njenom posjedu, a oni su i kod crkve i kod muzeja na čuvanje, upotrebu i korišćenje“.
XS
SM
MD
LG