Dostupni linkovi

Pregovore odbacuju i Beograd i Priština


Zoran PRERADOVIC, Anamari REPIC

Nakon što je najavljena mogućnost usvajanja novog dokumenta u Savetu beybednosti UN kojim bi se rezolucija 1244 produžila za još 120 dana a pregovori o Kosovu nastavili, kao i činjenice da nova rezolucija takođe predviđa da se prihvati plan Martija Ahtisarija ako u pregovorima ne dođe do napretka, zvanični Beograd kao i u slučaju nedavnog predloga francuskog predsednika Nikole Sarkozija, odbacuje.

Ministar u Vladi Srbije za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić kaže da će bez dogovora sa Rusijom, eventualne pripreme za usvajanje nove rezolucije u Savetu bezbednosti UN biti završene bezuspešno. On dodaje da Vlada Srbije nema zvaničnu potvrdu o pripremi novog dokumenta UN kojim bi se Rezolucija 1244 produžila za još 120 dana a pregovori o Kosovu nastavili, naglašava da se tako nešto najavljuje u poslednje vreme i iznosi stav srpske strane po tom pitanju:

“Srbija jasno kaže da to za nju nije prihvatljivo. To je jedno ili bi to bilo jedno ponavljanje onih neuspešnih pregovora. Čini mi se da zdrava logika i zdrav razum nalažu da se drugačije prione celom ovom poslu. Mi to vrlo konstruktivno predlažemo i zapadnim zemljama i Rusiji, dakle imamo otvoren predlog da se pregovori nastave i još jedan dokument koji smo dali Rusiji da vodi razgovore sa predsednikom Bušom o tome. Tako da ja ne očekujem da će biti nekih velikih promena sve do početka jula.”

Istovremeno, predsednik Srbije Boris Tadić upozorava da spor velikih sila oko Kosova nikako ne može biti koristan za Srbiju i to ovako objašnjava:

“Kada god se velike sile posvađaju to je kao sudar tektonskih ploča, u tom sudaru stradaju mali narodi. Svi oni koji danas u Srbiji misle da ovaj spor velikih sila oko Kosova ili nesaglasnost velikih sila oko Kosova – bolje tako reći – jeste jako korisno za Srbiju, veoma se varaju. Taj sudar velikih sila čini samo oštećenje na njihovom državnom brodu, a na onome što je naš državni brod – čini vrlo opasne defekte koji mogu biti katastrofalni.”

A nakon što su šefovi diplomatija EU u Luksemburgu naglasili "podršku ojačanim naporima za brzo usvajanje" rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, na osnovu plana Martija Ahtisarija potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić, ističe je da je važno da se vidi može li se u te napore uklopiti predlog francuskog predsednika Nikole Sarkozija o novim pregovorima Beograda i Prištine, ali bez uslovljavanja da se, u slučaju neuspeha, primeni Ahtisarijev plan.

Predlog nove rezolucije o Kosovu predstavlja još jedan pokušaj da se nađe zajedničko rešenje i korak u susret stavovima Rusije, kaže za naš program nekadašnji diplomata Dušan Lazić, iz Foruma za međunarodne odnose. On o stavu Beograda da se kao ni o nedavnom Sarkozijevom predlogu ni o novom dokumentu ne može razgovarati kaže:

“Mislim da ovo reagovanje ne ide u korist Srbije iz prostog razloga što je upravo Beograd poslednjih meseci intenzivno insistirao na obnovi pregovora između Srbije i kosovskih Albanaca, naglašavajući da se samo na taj način može doći do kompromisnog rešenja. Međutim, čim se pojavi neka ideja koja inicira mogućnost da do pregovora dođe, Beograd zauzima negativnu poziciju i na taj način ustvari slabi svoj kredibilitet na međunarodnom planu.”

Odbijanje predloga o produženju pregovora o finalnom statusu Kosova zapravo pokazuju da je zvanični Beograd potpuno nespreman i to je posledica neusaglašenosti srpske zvanične politike oko Kosova, smatra istoričar Nikola Samardžić i dodaje:

“Srbija danas zapravo zloupotrebljava podršku zvanične Rusije do te mere da komplikuje odnose Rusije i sa EU i sa SAD, naravno proizvodeći posledice koje će pre svega biti štetne za samu Srbiju.”

Samardžić na posletku zaključuje da će te negativne posledice po Srbiju biti najočiglednije upravo na Kosovu:

“Zvanična srpska politika prema Kosovu je poricanje izvesnosti da će u skorijoj budućnosti Srbija biti u stanju da vodi bilo kakvu aktivnu politiku prema Kosovu. Samim tim ona ne priznaje kosovsku stvarnost koja je takva kakva jeste i u kojoj će Srbija, bez obzira na karakter budućeg statusa Kosova i na strukturu nadzora te nezavisnosti, morati da štiti sve svoje interese koji su etnički, privredni i kulturni i oni ‘regionalne’ prirode.”

Ni Priština ne veruje u nove pregovore

Novi pregovori izmedju Prištine i Beograda su unapred osudjeni na neuspeh, ocenjuju predstavnici institucija Kosova. Istovremeno iz opozicije kažu da su poslednja dešavanja oko statusa Kosova postavila neke dileme, ali i optimizam posle izjave predsednika Buša. U svakom slučaju analitičari ocenjuju da nastavak pregovora znači pružanje ustupaka Rusiji.
Portparol predsednika Kosova, Dzavit Bećiri (Xhavit Beqiri), kaže da je nastavak pregovora o statusu Kosova neprihvatljiv pošto su institucije Kosova već podržale predlog Martija Ahtisarija o nezavisnosti. Bećiri kaže da bi svaki novi pregovori propali.
“Sada se govori o mogućnosti da se nastave pregovori, što je za nas neprihvatljivo jer su iscrpljene sve mogućnosti postizanja dogovora izmedju dve strane, Kosova i Beograda zbog potpuno suprotnih stavova. Zato mi insistiramo da je najbolje rešenje usvajanje nove rezolucije Saveta bezbednosti UN na osnovu plana Martija Ahtrisarija”, kaze Bećiri.
Poslednjih dana u medijima se pojavila vest da je u pripremi nova rezolucija o Kosovu koja predvidja da se Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti produži za još 120 dana, a pregovori o statusu nastave. Iako nije potvrdjeno da li će se pregovori nastaviti, Priština niti prihvata niti odbacuje takvu mogućnost, uz ocenu da su svaki razgovori uzaludni.
Potpredsednik opozicione Demokratske partije Kosova, Hajredin Kući (Kuçi), ocenjuje da su predlozi o odlaganju statusnog procesa i nastavku pregovora štetni.
“Medjunarodna zajednica treba da zna da dogovor izmedju Kosova i Srbije nije moguć i da svako rešenje koje bi bilo manje od nezavisnosti neće se moći primeniti već samo može stvoriti probleme”, upozorio je Kući.
Kući kaže da će nastavak pregovora produbiti podele i neće približiti strane. “Eventualni nastavak razgovora mogao bi da postavi izazove Ahtisarijevom planu o nagledanoj nezavisnosti.”
Prema rečima Bećirija nastavak pregovora neće doneti ništa novo.
“Nastavak pregovora će odmah na početku propasti, jer su stavovi dve strane nepomirljivi”, ocenjuje Bećiri.
Politički analitičar Baton Hadžiu (Haxhiu) kaže da je nastavak pregovora loša stvar za Kosovo, ali je rezultat ustupaka koji se čine Rusiji. Hadžiu smatra da je za Prištinu jedina nada obećanje koje je nedavno u Tirani dao američki predsednik Džordž Buš.
“Na sreću američki predsednik je rekao da je budućnost Kosova nezavisnost i ne verujem da će se predomisliti. Ali problem Kosova nije više problem njegovih gradjana već svetskih sila koje rešavaju probleme pregovorima”, kaže Hadžiu.
Ocenjuje se da bi nastavak pregovora uticao na mnoga unutrašnja pitanja, koja čekaju rešenje statusa. Tako je lokalnoj vlasti istekao mandat još u oktobru prošle godine, dok na jesen ove godine ističe mandat centralnim institucijama. U tom pogledu, Hajredin Kući kaže da je Kosovu potrebna nova politika.
„Kosovu su potrebne dve političke agende - jačanje institucija s jedne strane i razvijanje odnosa sa medjunarodnom zajednicom, diplomatska ofanziva, s druge strane“, kaže Kući.
Članovi Pregovaračkog tima su više puta isticali da će u procesu rešavanja statusa raditi zajedno sa medjunarodnom zajednicom, posebno sa SAD i EU. Po svemu sudeći, budući koraci u procesu definisanja statusa biće doneti u razgovorima Vašingtona, Brisela i Moskve.
XS
SM
MD
LG