Dostupni linkovi

logo-print

Crnogorske dileme oko privatizacije


Mene mogu optužiti za neoliberalni pristup, jer sam evo petnaest godina kao univerzitetski profesor i kao čovjek koji se s vremena na vrijeme bavio i političkim aktivnostima, zagovarao i koncept privatizacije i otvorene ekonomije, u intervjuu za RSE kaže Vujica Lazović, potpredsjednik crnogorske Vlade.


RSE:
Gospodine Lazoviću, Skupština je preporučila prekid procesa privatizacije Termoelektrane i Rudnika uglja i Vlada je, doduše, uz vidno negodovanje prihvatila taj zaključak. Šta sada i koji je model rješavanja tog pitanja koji je Vama blizak?

LAZOVIĆ: Moram reći da je u javnosti kod zagovornika jedne i druge ideje pristupa po ovom pitanju prizvatizacija Rudnika i Termoelektrana bila stvorena situacija da će biti kataklizma ako ne bude privatizacije. Isto kao što je postojao strah da će biti kataklizma ukoliko bude privatizacija. Ja sam nekoliko puta u javnosti istupao sa stavom i pristupom da ni u jednom ni u drugom slučaju neće biti kataklizme. Prosto je bilo pitanje da mi procijenimo i da izmjerimo u dugoročnom pogledu kakvi su efekti i interesi za državu Crnu Goru, kao i za građane Crne Gore i u tom slučaju bolje rješenje. Pomalo je apsurdno da zbog problema već privatizovanog preduzeća, Rudnika uglja Pljevlja, problemi nijesu u Termoelektrani, problemi su u Rudniku, jer je u Rudniku država manjinski akcionar ima negdje preko 31% akcija, mi smo bili prinuđeni da razmišljamo o privatizaciji jednog možda najboljeg dijala, najboljeg parčeta kompanije, gdje je većinski vlasnik država. Međutim, sa druge strane opet ne možemo biti indiferentni prema stanju Rudnika jer bez njega nema ni Termoelektrane i zbog toga i država osjeća obavezu i odgovornost da se pozabavi i tim pitanjem. Svakako, prilikom raspisivanja tendera o tome se razmišljalo, jer tender može da ne uspije, prvorangirani ponuđač može da odustane, tako da se ni u jedan posao, a naročito ove prirode, ne ulazi bez alternative i bez rezervnih strategija. Meni je pomalo žao što smo ogromnu energiju potrošili u posljednjih nekoliko nedjelja i mjeseci oko Termoelektrane, kao nečega što danas predstavlja veoma skup izvor energije, a nijesmo se koncentrisali na izgradnju hidroelektrana na minielektranama na činjenici da Crna Gora ima samo sedamnaest posto, to mnogo puta ponavljamo iskorišćenost hidropotencijala, hidroenergije, najjeftinija energija i relativno brzo i efikasno bi mogli dugoročno da riješimo naš problem energetskog deficita. Sada kada je u pitanju takvo stanje svakako da treba ponuditi odgovor šta dalje i kuda dalje i kako dalje tražiti rješenje. Što se tiče vlasničke strukture u Rudniku uglja država je sa 31% akcija i da bi donosila odluke mora da ima saglasnost i ostalih vlasnika tako da ćemo vjerovatno ući u jedan pokušaj dogovora i strateškog partnerstva sa ostalim vlasnicima, prije svega mislim na privatizacione fondove i na manjinske akcionare jer se u međuvremenu promijenila cijana struje, definisana je drugačija cijena uglja i mislim da tu mogu da se riješe problemi Rudnika uglja Pljevlja. Prije svega mislim na veliki broj zaposlenih, dugovanja, na izmeštanje Ćehotine i druge probleme koje ima Rudnik uglja Pljevlja. Čujemo i komentare koji su pomalo ironični, ali kažu da kada je Rudnik bio većinsko državno vlasništvo nijesmo imali takve probleme, a sada kada je dominantno privatizovan imamo probleme sa Rudnikom uglja Pljevlja. Ali dobro. Objašnjenja i lamentiranja na tu temu mislim da bi nas samo odvlačila duže i da treba brzo praviti rješenje. Drugi model je već egzistirao u javnosti i on bi svakako slijedio poslije ovog prvog a to je da se vlasnicima ponudi zamjena akcija i da država preuzme većinsko vlasništvo u Rudniku i da rudnik i Termoelektrana budu jedinstven sistem i mislim da bi to rješenje bilo veoma interesantno i za državu u ovom momentu kao jedno od rješenja koje može obezbijediti kvalitetno snabdijevanje Termoelektrane ugljem i mislim da tu država treba da pokaže svoju sposobnost da, kada kažem država, ona je pomalo apstraktan pojam, mislim na Vladu jer Vlada treba da pokaže sposobnost kojom u ime države upravlja da taj problem riješi.

RSE: U ovom momentu izgleda da su SDP i opozicija dobili bitku u Skupštini, da se treba posvetiti iznalaženju nekih novih rješenje. Postavlja se međutim pitanje da li je taj posao sa ruskom „En plus“ grupom stvarno obustavljen ili je, kako se tvrdi u nekim krugovima, samo odgođen što se može nagovijestiti iz izjava premijera Željka Šturanovića. Kako Vi na to gledati i očekujete li da se to pitanje nakon donošenja Ustava možda ponovo nađe na dnevnom redu u ovoj ili nekoj drugoj formi?

LAZOVIĆ: Teško je u ovoj terminologiji tenderske procedure koristiti termin „odgođen“ tender. Tender je započet ili završen i poništen, a odgođen je i poništen koliko ja poznajem problematiku nije nešto što je ustaljeno u praksi i u tom kontekstu ja vjerovatno očekujem da će sljedeće nedjelje biti pokrenuta procedura poništenja tendera što ne znači da će nekada u novim uslovima, možda i pri drugačijoj prekompoziciji političkih snaga ponovo biti raspisan tender. Želim ovom prilikom da naglasim, spomenuli ste odnos SDP i opozicione partije. Nije ovo bilo baš toliko partijsko politički razgraničeno pitanje iz prostog razloga što ste imali iz vrhova DPS-a disonantne tonove i pristupe, pa čak i nekih članova Glavnog odbora. Ista stvar je bila i sa strane SDP-a, ja sam kao član SDP-a koji nije bio u startu a priori protiv privatizacije, ali je bio protiv privatizacije pod ovakvim uslovima. Ne volim da se sad ova pitanja na neki način kruto svrstavaju u partijske blokove jer na taj način nećemo doći do dobrog i kvalitetnog rješenja u krajnjem.

RSE: Kakvi su zaista odnosi unutar vladajuće koalicije nakon donošenja skupštinskih zaključaka? Utisak je, to se naslućuje iz izjava zvaničnika te partije, da će DPS ubuduće sve probleme koji se tiču pljevaljske infrastrukture i elektroenergetskog sistema uopšte, svaljivati na koalicionog partnera koji je, kako je to već rečeno, podržao odluku koja se kosi sa Vladinom razvojnom strategijom? Kako to komentarišete?

LAZOVIĆ: Možda je dobro što se ovo desilo jer na taj način će se testirati snaga i kvalitet koalicije. Nerealno je očekivati da se koalicioni partneri oko svega slažu. Koalicije se sklapaju i politička praksa poznaje i ramimoilaženje koalicionih partnera i razbijanje koalicije i mislim da je dobro što se desilo u ovom trenutku jer pred ovom koalicijom u narednom periodu stoje još veći izazovi. Sa druge strane teško je i da se hoće odvojiti odgovornost i reći da će SDP da bude kažnjen i SDP će da odgovara za stanje u Rudniku i Termoelektrani u kompletnom elektroenergetskom sektoru u narednom periodu, pa ćemo da vidimo kako će to da bude. Prateći tu logiku možemo reći da je za stanje u tom sektoru u proteklom periodu odgovarao DPS, a kao što vidite stanje nije sjajno i nije zlatno i ukoliko bi govorili o tom i takvom pristupu ne bi daleko pošli. Ja hoću da procjenjujem neke izjave kao više politički obojene i obojene emocijama i da su o ovom momentu stvar jednog trenutka i nervoze poslije ove odluke i siguran sam da će se uskoro klima promijeniti. Ovo govorim iz razloga što mi tek sada utvrđujemo Vladinu razvojnu strategiju u oblasti energetike do 2025. godine i na osnovu tih prvih rasprava mislim da će postojati visok stepen saglasnosti između koalicionih partnera. Istini za volju postoji jedan realni problem koji je bio determinisan raspisanim tenderom o prodaji Termoelektrane i dijela akcija Rudnika uglja Pljevlja, a to je činjenica da smo mi htjeli da prodamo 40% proizvodnih energetskih kapaciteta, a da tek poslije toga utvrđujemo razvojnu strategiju u oblasti energetike do 2025. godine. Sada su se okolnosti promijenile i onda možemo postupiti utvrđivanju strategije iz oblasti energetike i mislim da će se tu kaolicioni partneri složiti na osnovu materijala koji je već pripremljen i koji će vjerovatno brzih dana biti stavljen u javnu raspravu.

RSE: Kako Vi uopšte vidite buduće odnose DPS-a i SDP-a i koji su dometi te kaolicije nakon ostvarivanja državne nezavisnosti, odnosno da li nakon usvajanja novog Ustava slijede još ozbiljnije razmirice oko različitih strateških zamisli i da li je SDP dovoljno jak i spreman da eventualno preuzme ulogu korektivnog faktora o kojoj se dugo govori u toj stranci?

LAZOVIĆ: Usvajanje Ustava je kapitalno političko pitanje i sigurno je da su koalicioni partneri spremni da sve veće ili manje razlike ukoliko postoje i pristupe zanemare i koncentrišu se na ovaj za nezavisnu državu Crnu Goru nama veoma značajan projekat. Međutim, mi ne smijemo zaboraviti da je do sada bilo ozbiljnih mimoilaženja između koalicionih partnera, sjetite se i Beogradske deklaracije sjetite se Tare sjetite se nekih glasanja u parlamentu i tako dalje, ali koalicija opstaje deset godina i prošle godine je to partnerstvo krunisano referendumom i uspjehom koji je uspjeh stoljeća. Iz ove pozicije bih mogao reći da, čini mi se, ne postoji velika razlika u strategiji i pristupu strategiji razvoja Crne Gore između DPS-a i SDP-a i da je ta razlika toga nivoa da je razlaz neminovan. Gotovo sam siguran da ćemo se u krajnjem usaglasiti se oko daljih pravaca razvoja. Zašto ovo kažem? U javnosti je stvorena slika da je Socijeldemokratska partija protiv privatizacije.Nije. Socijaldemokratska partija se uključuje u sva privatizaciona tijela, ja kao potpredsjednik Vlade sam i predsjednik Savjeta za privatizaciju. Mi ćemo vjerovatno sljedeće nedjelje napraviti plan privatizacije i ići će se u privatizaciju, ali ne u privatizaciju svega i ne u pravatizaciju pošto poto. Dakle, ići će se u pravatizaciju onih sistema za koje postoji opravdanje da se privatizuju i djelatnosi, za velike državne sisteme ćemo prethodno uraditi strategiju razvoja, pa poslije toga procijeniti red poteza i svakak razmišljati o privatizaciji tako da u tom kontekstu SDP nema ideološku blokadu kada je u pitanju privatizacija. Šta to može da bude prostor za naše mimoilaženje sa DPS-om u pogledu strategije razvoja Crne Gore? Ne znam. Što se tiče izgradnje infrastrukture u potpunosti smo saglasni da treba graditi autoputeve, da treba graditi vodovode i ostale infrastrukturne kapacitete i objekte. Što se tiče socijalne politike, iako pokušavamo da na osnovu prisutnih izjava u javnosti često svrstamo nešto u neki kontekst socijalne pravde, socijalne države, drugo u kontekst neoliberalizma i liberalne ekonomije, mislim da to ipak nije tako da smo skloni brzoj kategorizaciji i mislim da ćemo i oko socijalne politike naći zajednički pristup. U potpunosti smo saglasni da treba razvijati visokokvalitetni turizam, da je on prioritet Crne Gore, ekologija i tako dalje, regionalni razvoj i predstavnici DPS-a i SDP-a kako na visokom političkom nivou, tako i na nivou lokalnih uprava čine sve kako bi se problem regionalnog razvoja riješio. Tako da mislim da mi možemo generalno govoriti o strategiji razvoja, međutim, kada dođete do konkretnih stvari vidite da tu nepostoje velike razlike. Malo se atmosfera previše zagrijala oko ovog pitanje Rudnika i Termoelektrane, ali protokom vremena i dolaskom novih pitanja, novnih dilema, novih izazova mislim da će se to pitanje ohladiti, a samim tim i iščekivanje javnosti da će doći do razbijanja koalicije i razilaženja DPS-a i SDP-a.

RSE: Kada govorite o mogućim mimoilaženjima moram Vam samo skrenuti pažnju da se mnogi ekonomski analitičari sa Vama ne slažu i da tvrde da DPS upravo u Crnu Goru uvodi taj, kako ste sami rekli, neoliberalni koncept koji je krajnje suprotan socijaldemokratskim načelima.

LAZOVIĆ: Ako je to pitanje tako postavljeno onda i mene mogu optužiti za neoliberalni pristup jer sam evo petnaest godina kao univerzitetski profesor i kao čovjek koji se s vremena na vrijeme bavio i političkim aktivnostima, zagovarao i koncept privatizacije i otvorene ekonomije. Mi smi u Crnoj Gori veoma skloni da ljude brzo svrstavamo u blokove pri čemu vidimo samo dva bloka, vidimo taj pristup. Mislim da nije tako. Uostalom, znate i sami da su mnoge lijeve partije i partije lijevog centra koje su vršile vlast u zemljama u tranziciji sprovodile neki koncept koji mi sad uslovno nazivamo neoliberalnim konceptom i tako dalje. Stvar ne posmatram tako i na tom nivou i mislim da ni DPS nije neko ko je spreman, uostalom, kada pročitate program te partije onda i ovaj sada usvojen na Kongresu nije baš to tako saopšteno, jer kao što znate i oni su isto partija socijaldemokratske orijentacije.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG