Dostupni linkovi

logo-print

Skupa država siromašnih ljudi


Iako je Bosna i Hercegovina već poodavno ocijenjena da ima jednu od najskupljih administracija u Evropi, a istovremeno i najneefikasnijih, i dalje se ništa ne čini da se takvo stanje promijeni. Čak naprotiv, istraživanja Centra civilnih inicijativa pokazuju da se troškovi i dalje drastično povećavaju, te da će samo u ovoj godini za troškove javne administracije biti isplaćeno oko 1,6 milijardi maraka. Budžeti državnih, entitetskih i kantonalnih institucija, zahvaljujući uvođenju poreza na dodatnu vrijednost, u ovoj godini povećani su za više od 772 miliona maraka u odnosu na 2006. godinu. Većina tih sredstava, međutim, i dalje će se usmjeravati samo na javnu potrošnju.

Predstavnik Centra civilnih inicijativa Denis Telić ističe da je poražavajuće i alarmantno to što je od ukupnog povećanja prihoda svega nepunih 13 miliona maraka namijenjeno za zapošljavanje, a sramno što je dodatnih 150 miliona maraka predviđeno za administraciju:

„Imamo u BiH trenutno 630 hiljada nezaposlenih, a od toga od 17 do 20 hiljada se povećala nezaposlenost u posljednjih pola godine, od izbora do danas. Možda nekako možemo i shvatiti da se ta gospoda vozaju u skupocjenim automobilima, ali je teško shvatiti da očigledno kroz svoja zatamnjena stakla ne mogu vidjeti, kao što po Banjoj Luci vidimo, sve veći broj osoba koje kopaju po kontejnerima i sve veći broj građana na biroima zapošljavanja.“

Ekonomistkinja iz Banje Luke Svetlana Cenić mišljenja je da će sadašnja finansijska politika povećanja javnih troškova vrlo brzo ostaviti nesagledive posljedice po domaću ekonomiju, jer istraživanja predviđaju u narednim godinama pad viška prihoda:

„Govorim stalno da će biti najveći zločin prema ovom narodu ako se taj prihod od PDV-a iznad planiranog, znači povećan prihod, bude trošio na osvajanje vlasti, povećanje javne potrošnje, plate, nova lica koja svaki dan kao da ih neko vozom dovozi u vladama raznim dolaze, umjesto da se vratimo privredi, umjesto da se refomiše socijalni sektor. Postavlja se pitanje od čega ćemo sutra živjeti i ko će biti kriv kad ugrozimo valutu, kad inflacija raste, kad cijene počnu da idu gore, kad penzioneri ponovo počnu da se žale jer, naravno, oni su na minimalcu. Ko će onda biti kriv?“

Portparol Transparency Internationala Srđan Blagovčanin kaže da se ni izbliza ne vide konkretni planovi vlasti da ispoštuju brojne međunarodne preporuke kako bi se smanjili troškovi administracije:

„Vlasti nisu pokazale ni elementarni nivo svijesti o potrebi restruktuiranja i reforme javne administracije i da praktično imamo situaciju kakvu smo imali i prethodnih godina, da država država postaje sama sebi svrha. Zapošljavajući nove ljude u javnu administraciju vlast praktično kupuje socijalni mir, bez pokušaja da se na sistemski način riješi pitanje nezposlenosti.“

Zastupnik Socijaldemokratske partije u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić:

„Takav sistem će biti apsolutno neodrživ i mi moramo radikalne mjere poduzeti ako hoćemo da svedemo prije svega tu javnu potrošnju na onaj nivo na kojem treba biti, a to je negdje bar u prvoj fazi na oko 50 procenata, poželjno je čak i niže, a ne kao što je slučaj sada - da preko 70 posto sredstava se izdvaja za razne administrativne uposlenike, činovnike itd.“

Pitali smo i građane šta misle da li se u Bosni i Hercegovini previše daje za javnu potrošnju:

„Pogledajte plate kolike su u administraciji, kolike su u privredi, pa ćete vidjeti - biće vam sve jasno.“

„Oni koji su na vlasti kroje sami sebi i određuju plate. Znači, samo je to osnova. A ostali svi neka pocrkaju.“

„Oduvijek sam bila mišljenja da je administarcija kod nas prevelika i pogotovu je danas, u ovakvoj situaciji, besparici svakako treba smanjiti.“

„Nema proizvodnje, nema stvaranja nove vrijednosti.“

Centar civilnih inicijativa uputio je i zahtjev bh. vlastima da se izvrše rebalansi budžeta u korist zapošljavanja i ulaganja. Ukoliko se situacija uskoro ne promijeni, predstavnici Centra kažu da će javno tražiti odgovornost političkih lidera, a na kraju i zatražiti vanredne opšte izbore.
XS
SM
MD
LG