Dostupni linkovi

logo-print

Ukinuti ili ne pravo glasa Hrvatima iz BiH?


Goran VEŽIC, Tina JELIN

Prema izbornim propisima Republike Hrvatske, njezini državljani koji su i građani Bosne i Hercegovine, svrstani su u 11. izbornu jedinicu za dijasporu, i s njihovim glasovima su prije četiri godine izabrana četiri zastupnika koji su bili kandidati Hrvatske demokratske zajednice i koji su omogućili svojoj stranci tijesnu prednost nad SDP-om i drugim strankama bivše koalicije, što je HDZ omogućilo povratak na vlast.

„Hrvati koji žive u BiH, tamo trebaju glasovati za predstavnička i vrhovna tijela, a ne u Hrvatskoj“, bio je jasan Zoran Milanović. I odmah je nakon ove izjave sarajevskom „Dnevnom Avazu“ izazvao očekivane polarizirane reakcije u Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić:

„Hrvati Bosne i Hercegovine nisu naša dijaspora.“

Premijer Ivo Sanader:

„Oni su dio hrvatskog naroda. Svaki hrvatski državljanin je jednak pred ustavom.“

Saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin, u izjavi za naš radio je pozdravio činjenicu da je netko iz Socijaldemokratske partije jasno reagirao na to da Hrvati iz BiH sudjeluju u izborima čije posljedice ne snose:

„IDS je o tome govorio i 1995. godine. Odnosno, jednako kao što to činimo danas, tako smo to činili i u nekim znatno težim vremenima. Bez obzira na sve, mislim da nam to jednostavno nije potrebno.“

Kajin navodi primjer Italije – tamo dijaspora bira šest zastupnika, ali za njih ne glasuju Talijani iz Švicarske, koji su u njoj autohtoni narod.

Političari s desne strane hrvatskog političkog spektra zalažu se da se ne dira u postojeći izborni zakon i drže, poput Ante Đapića, predsjednika Hrvatske stranke prava, da je Zoran Milanović u jednom od svojih prvih istupa nanio štetu svojoj stranci:

„Ali je na vrijeme upozorio hrvatsku javnost o tome kakve bi poteze on vukao kada bi dobio izbore.“

Onima koji zagovaraju glasovanje Hrvata iz BiH na hrvatskim izborima, u ime tobožnje brige za taj narod, Kajin poručuje:

„To su trebali činiti onda kada je tim ljudima bilo najteže – u onim ratnim vremenima, kada ih je službena hrvatska politika svjesno i neodgovorno gurnula u jedan nepotreban sukob sa Bošnjacima. Da su ti ljudi tada vodili računa o hrvatskom korpusu na prostoru BiH, morali su se otvoreno suprotstaviti Tuđmanovoj politici. Međutim, vidimo da to niti čine danas, niti su činili onda.“

Predsjednica nevladine udruge GONG, koja se bavi izborima, Suzana Jašić, kaže da se njena udruga ne opredjeljuje za to trebaju ili ne Hrvati u BiH glasovati, nego se zalaže da se ti izbori provode po istim pravilima, kao i u Hrvatskoj, da ne bude dvostrukog glasovanja i mrtvih duša. Na posljednjim predsjedničkim izborima otkrili su slijedeće:

„Mi smo zamijetili da je bilo zaokruženo dosta ljudi koji su rođeni, recimo, 1912., 1913., 1914. godine, i da je na izborni dan u popise birača dopisan jako veliki broj ljudi. Nekih desetak takvih ljudi smo nazvali. Od tih 10 ljudi, devet ljudi nije izašlo na biračka mjesta. Četvoro je ustvrdilo da nije, a petoro je bilo mrtvih. Tako da smo shvatili da su popisi birača u dijaspori neažurirani.“

Prije dvije godine su otkrivene slijedeće nepravilnosti:

„Državno izborno povjerenstvo kompariralo je popise birača u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini i ustanovilo je da je nekih 70 i nešto ljudi glasalo dvaput. Znači, na dan izbora, oni su glasali u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, s tim da je bilo moguće bez problema više puta glasati i u samoj Bosni i Hercegovini, pogotovo ljudima koji su imali stare dokumente iz Bosne i Hercegovine.“

Izjava novog predsjednika SDP-a Zorana Milanovića je donekle uzburkala hrvatsku političku javnost. Uzet će mu to koji glas u Bosni i Hercegovini, ali će zato dobiti koji glas u Hrvatskoj, i to će za sada biti jedini njeni efekti. Tek ako pobijedi, mogao bi pokušati promijeniti Izborni zakon jer, kako upozorava i hrvatski predsjednik Mesić, izborni zakoni moraju se donositi prije nego počne izborna kampanja, a ne sada kada je ona već otpočela. Zato odmah nakon izbora treba uskladiti izborni zakon i popise birača sa standardima Europske unije, kaže Mesić.

Hercegovci u Saboru

Zdenka Babić - Petričević, Florijan Boras, Krešimir Čosić i Ivan Bagarić četvero je HDZ-ovih zastupnika iz 11. izborne jedinice koji u hrvatskom Saboru predstavljaju Hrvate dijaspore i BiH. Simpatizeri ali i kritičari ocjenjuju ih kao aktivne i odgovorne zastupnike na sjednicama Sabora ili pak saborskih komisija, no kritičari nakon toga dodaju, „za koje nitko gotovo i ne zna da predstavljaju Hrvate izvan Hrvatske.“ Njihova imena i djelovanje nisu prepoznali ni Mostarci koje smo anketirali:

„Nikad čuo za njih.“
„Hrvati svi odreda.“
„Ivan Bagarić? Je li on nešto vezano za konzulat? Evo, koliko znam ko su i šta su po imenima, toliko znam šta su i učinili.“
„Sve zavisi. Jedno je ustavna obaveza, a drugo je stvarno šta oni urade na terenu.“
"Samo gledaju kako sebe da smjeste u neke kožne fotelje, a što se tiče Hrvata u Hercegovini - ko se brine o Hrvatima?“

Predstavljenjem bh. građana sa hrvatskim državljanstvom u Saboru Republike Hrvatske nije zadovoljan ni Zvonko Jurišić iz Hrvatske stranke prava „Đapić - dr. Jurišić“. Podsjeća kako je pomoć Hrvatske mostarskom sveučilištu, različitim socijanim i kulturnim programima u BiH ustavna obaveza Republike Hrvatske, Jurišić dodaje i kako se o realnim problemima bh. Hrvata kroz hrvatski sabor ne govori:

„Ako uzmemo kakva je zakonska regulativa na snazi sada, da teško Hrvati iz BiH svoje proizvode, prije svega poljoprivredne, mogu plasirati na tržište Republike Hrvatske, dok je suficit Republike Hrvatske prema BiH milijardu i 150,000.000 dolara uvoza u BiH, a nositelji tog uvoza i korištenja tih proizvoda iz Republike Hrvatske su ipak Hrvati u BiH.“

Pravo glasa za hrvatski Sabor Hrvati ipak trebaju iskoristiti, naglašava Jurišić koji će svojim biračima preporučiti HSP Ante Đapića.

Za izlazak na parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj zalažu se i u HDZ-u BiH i upozoravaju kako će svoju podršku uvjetovati. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH:

„Hrvatska demokratska zajednica daće potporu kandidatima koje ona predloži. Na kojoj će to listi biti, to će biti stvar vještine i političkog dogovora. To će biti predstavnici BiH. Što se mene tiče, nikad više osobe koje ne žive u BiH. I dok imamo pravo glasovati u Republici Hrvatskoj kao izborna jedinica, HDZ će se tako ponašati.“

Potpredsjednik Federacije BiH i član Predsjedništva Stranke demokratske akcije Mirsad Kebo pravo bh. građana da glasaju za hrvatski sabor nije želio komentirati rekavši da o tome trebaju isključivo oni odlučiti. S druge strane, ipak je dodao:

„Nikad ja osobno nisam smatrao Hrvate u BiH dijasporom Hrvatske, nego konstitutivnimm, suverenim narodom u svojoj državi, koji su apsolutno ostavili svog traga i neodvojivi su dio građevine koja se zove BiH.“

U Dodikovom SNSD-u ne postoji jedinstven stav o glasanju bh. građana u 11. izbornoj jedinici Republike Hrvatske - možda i zbog posljednjih izjava predsjednika Milorada Dodika kako bi i bh. Srbi trebali dobiti pravo da glasaju na izborima u susjednoj Srbiji. Miroslav Mikeš, član Glavnog odbora ove stranke, na pitanje što zapravo građani BiH mogu dobiti glasanjem u susjednim državama, priznaje - suštinski ništa:

„Vjerovatno stvaraju iluziju da i njihov glas doprinosi stvaranju zakonodavne i izvršne vlasti u državi čiji su državljani. Da li nešto bitno njihov glas znači i u vlastitoj državi - to je sad potpuno diskutabilno. Ja sam bliže mišljenju da čovjek treba da glasa samo u jednoj državi i to u onoj državi u kojoj ima prebivalište.“

Politički analitičar Slavo Kukić dodaje: pozivom na izbore bh. građanima Republika Hrvatska obnavlja politiku miješanja u stvari susjedne države:

„Na taj način, ustvari, na mala vrata uvodi se ili pokušava revitalizirati priča o Hrvatskoj do Drine i o Srbiji do Karlobaga. Mislim da to ni Srbima ni Hrvatima u BiH ne može biti vjetar u leđa. Dapače, i jedne i druge može kočiti u njihovim stvarnim nakanama da budu jednakopravni kao kolektiviteti u BiH.“

Oko 310.000 bh. građana ima pravo glasa na predstojećim izborima u Republici Hrvatskoj. Od toga najveći broj Hrvata, te Srba i Bošnjaka, čiji izlazak na izbore u susjednoj državi od izbora do izbora ima silaznu putanju.
XS
SM
MD
LG