Bošnjaci smatraju da je prelazno rješenje himne, koje je nedavno usvojila Narodna skupština i koje bi važilo šest mjeseci, ismijavanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Sud je ocijenio da se u himni Bože pravde ne mogu identifikovati Bošnjaci i Hrvati, te da je ona diskriminatorska. Šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Edin Ramić:
„Pazite, ovdje kad je u pitanju melodija himne, onda je predlagač vjerovatno trebao u isto vrijeme donijeti i zakon u kojem bi se reklo da pri intoniranju melodije himne ne smiju se pomjerati usne jer bi to značilo da neko pjeva himnu Bože pravde koja je zabranjena. Ovdje su neke, za ovom govornicom kada je bila u pitanju rasprava o amblemu, sam izgled ljiljana i sam izgled crno-bijelih kockica asocirali na nenemile događaje, na sukobe, na ovo ili ono. Sada kada je u pitanju melodija himne Bože pravde, to ih ne asocira na himnu Bože pravde. To je vrlo zanimljivo.“
U Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a nisu podržali Bošanjake jer smatraju da pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u slučaju ustavnog zakona o grbu i himni nije potrebno. Šef hrvatskog kluba Tomislav Tomljanović:
„Nismo mi pokretali pitanje vitalnoga interesa glede himne RS-a iz dva razloga: prvo što je to himna data na određeno vrijeme jer se donosi zakon o himni, a drugo, himna bez teksta u principu za nas predstavlja jedno umjetničko djelo, a osporavati neka umjetnička djela - ako je umjetnost bez granica - nema smisla.“
Srbi u Vijeću naroda smatraju da Bošnjaci namjerno politizuju pitanje himne jer ni ne žele da RS ima svoja obilježja. Šef Kluba Srba Staša Košarac:
„Mislim da je ovo nastavak kampanje koja se vodi za uništavanje RS-a. RS je snažno bila opredjeljenja, i danas je tog opredjeljenja, da na bazi tolerantnih odnosa, uvažavajući nacionalni identitet i Bošnjaka i Hrvata i ostalih, a naročito srpskog naroda u RS-u, pitanje obilježja RS-a riješi na najbolji i najkvalitetniji način.“
Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić navodi himnu RS-a kao primjer kako bh. političari svaku priliku koriste da naprave beskompromisne situacije:
„Ako ne postoji mogućnost sastavljanja neke vrste konsenzusa na takvim pitanjima, a niti poštovanja koje je izostalo prema drugim narodima u BiH, teško se može govoriti uopšte o zahtjevnijim stvarima u BiH oko kojih je potreban konsenzus.“
Uskoro bi se odluka državnog ustavnog suda iz februara ove godine, kojom su osporeni simboli i himna RS-a, trebala pojaviti u Službenom glasniku i time postati pravosnažna. Sadašnji beskompromisni stavovi mogli bi uticati na to da RS na kraju ostane bez bilo kakve himne.
„Pazite, ovdje kad je u pitanju melodija himne, onda je predlagač vjerovatno trebao u isto vrijeme donijeti i zakon u kojem bi se reklo da pri intoniranju melodije himne ne smiju se pomjerati usne jer bi to značilo da neko pjeva himnu Bože pravde koja je zabranjena. Ovdje su neke, za ovom govornicom kada je bila u pitanju rasprava o amblemu, sam izgled ljiljana i sam izgled crno-bijelih kockica asocirali na nenemile događaje, na sukobe, na ovo ili ono. Sada kada je u pitanju melodija himne Bože pravde, to ih ne asocira na himnu Bože pravde. To je vrlo zanimljivo.“
U Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a nisu podržali Bošanjake jer smatraju da pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u slučaju ustavnog zakona o grbu i himni nije potrebno. Šef hrvatskog kluba Tomislav Tomljanović:
„Nismo mi pokretali pitanje vitalnoga interesa glede himne RS-a iz dva razloga: prvo što je to himna data na određeno vrijeme jer se donosi zakon o himni, a drugo, himna bez teksta u principu za nas predstavlja jedno umjetničko djelo, a osporavati neka umjetnička djela - ako je umjetnost bez granica - nema smisla.“
Srbi u Vijeću naroda smatraju da Bošnjaci namjerno politizuju pitanje himne jer ni ne žele da RS ima svoja obilježja. Šef Kluba Srba Staša Košarac:
„Mislim da je ovo nastavak kampanje koja se vodi za uništavanje RS-a. RS je snažno bila opredjeljenja, i danas je tog opredjeljenja, da na bazi tolerantnih odnosa, uvažavajući nacionalni identitet i Bošnjaka i Hrvata i ostalih, a naročito srpskog naroda u RS-u, pitanje obilježja RS-a riješi na najbolji i najkvalitetniji način.“
Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić navodi himnu RS-a kao primjer kako bh. političari svaku priliku koriste da naprave beskompromisne situacije:
„Ako ne postoji mogućnost sastavljanja neke vrste konsenzusa na takvim pitanjima, a niti poštovanja koje je izostalo prema drugim narodima u BiH, teško se može govoriti uopšte o zahtjevnijim stvarima u BiH oko kojih je potreban konsenzus.“
Uskoro bi se odluka državnog ustavnog suda iz februara ove godine, kojom su osporeni simboli i himna RS-a, trebala pojaviti u Službenom glasniku i time postati pravosnažna. Sadašnji beskompromisni stavovi mogli bi uticati na to da RS na kraju ostane bez bilo kakve himne.
