Dostupni linkovi

logo-print

Kraj raspada Jugoslavije, početak stabilizacije


Erduan KATANA, Enis ZEBIC

Bosanskohercegovački političari, bez obzira na nacionalnu ili entitetsku pripadnost, smatraju da bi bilo kakvo jednostrano i ishitreno rješenje moglo destabilizirati cijeli region. Posljednje izjave samo potvrđuju da pitanje rješavanja statusa Kosova nije samo stvar Beograda i Prištine, već krupno pitanje budućnosti međunarodnih odnosa, smatra bivši šef bh. diplomatije i lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić:

“I evidentno je da se to posebno u zadnje vrijeme jasno pokazuje, tako da je očito da se na tom pitanju mjeri politički uticaj s jedne strane Sjedinjenih Američkih Država i s druge strane Rusije i da očito te dvije zemlje imaju dva različita viđenja budućnosti međunarodnih odnosa i da je Kosovo samo povod. Zato mislim da će taj proces rješavanja problema Kosova potrajati jako dugo.”

Američka efikasnost

Funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasić kaže da izjave američkog predsjednika se mogu tumačiti kao jedna vrsta međunarodnog političkog pritiska da se rješenje statusa Kosova ubrza:

“Stav Buša, odnosno Sjedinjenih Američkih Država da treba što prije riješiti Kosovo u smislu nezavisnosti može se razumjeti i tumačiti kao tradicionalna američka efikasnost. Amerika voli da stvari završava što prije i da ih ne odlaže. Na neki način je i Amerika obveznik situacije o Kosovu jer je čitavo ovo vrijeme u posljednjih deset, petanest godina podržavala te procese. Evropa se nalazi u nekoj vrsti procijepa zbog toga što Moskva ima drastično drukčiji stav. Mislim da, ipak, treba pokušati naći rješenje s kojim će neposredni akteri u regionu biti saglasni i zadovoljni, jer bi to bilo najstabilnije za cijeli ovaj dio Evrope. Ali i velike sile, naravno velike su sile, mogu da iznose svoje stavove i svoje poglede o tom pitanju ne uzimajući baš potpuno u obzir i lokalna mišljenja i stavove.”

Izjave predsjedika Buša ne doprinose stabilnosti u regionu jer bi jednostrano rješenje sigurno destabiliziralo cijeli region, kaže funkcioner Stranke za BiH Šaban Sivić:

“Moje mišljenje i mišljenje stranke je da to nije dobro. Nije dobro ako to ide da jedni prihvataju, a drugi ne prihvataju. Da je to Rusija prihvatila na neki način, da se dogovorilo. I ovo što Amerikanci nude, mislim da nije to dobro - evo uzimam vam Kosovo, a daću vam NATO ili Evropsku uniju.”

Funkcioner Socijaldemokratske partije BiH Jozo Križanović ističe da je za Bosnu i Hercegovinu vrlo važno da se pitanje Kosova riješi na prihvatljiv način i za Srbe i za Albance:

“Da ne bi ostavilo jedno potencijalno žarište koje bi moglo imati negativan uticaj na ukupno političko stanje u regionu. U svakom slučaju, do toga rješenja mora doći, ali bi trebalo sagledavati vrijeme i okolnosti kada treba donijeti konačnu odluku. Zapravo, mislim da bi bilo dobro da se možda još uvijek odgodi konačno rješenje i da se napravi jedna prihvatljiva strategija koja bi stvorila jedno takvo političko stanje koje ne bi nosilo sobom određenu političku napetost.”

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja smatra da izjave predsjednika SAD-a Džordža Buša o Kosovu imaju veze i sa skorim izborima u Americi:

„Amerika ima i unutrašnje razloge i Buš vjerovatno ima unutrašnje razloge - približavaju se izbori, a demokrati su snažno podržavali nezavisnost Kosova, ipak se tamo bije bitka za birače. Prema tome, neki put neke izjave treba tražiti i na tom planu.“

Problem rješavanja statusa Kosova mogao bi potrajati i godinama zbog trenutne situacije u međunarodnim odnosima, vjeruje Šolaja.

Sa novom rezolucijom ili bez nje, Kosovo ide ka nezavisnosti

Nesporno je da je na djelu završetak disolucije Jugoslavije i da će Amerikanci, sa ili bez rezolucije Vijeća sigurnosti, priznati nadziranu nezavisnost Kosova, kaže za naš radio vanjskopolitički savjetnik predsjednika Hrvatske stranke prava (HSP) i dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić:

„To znači da će oni dati još malo vremena, sigurno ne šest mjeseci, Ruskoj federaciji, odnosno, dat će vremena da će u Vijeću sigurnosti postigne dogovor – osobno sam skeptičan prema mogućnosti tog dogovora – i nakon toga će unilateralno priznati Kosovo.“

Granić očekuje da će nakon toga neke vodeće zemlje Evropske unije priznati nezavisnost Kosova. Činjenica jeste da EU nema potpuno jedinstven stav oko Kosova, ali ako većina zemalja članica Unije, pogotovo onih utjecajnijih, prizna Kosovo, za njima će slijediti i druge:

„Prema tome, proces će ići sporije. A poglavito će biti teže implementirati dosadašnji dogovor da će civilnu vlast, nadzor, preuzeti EU. Ali ja osobno vjerujem da će taj proces završiti u sljedećih nekoliko mjeseci i da će Kosovo biti nezavisno.“

Sjedinjene Američke Države očito ne žele popustiti Rusiji niti u jednom od prijepornih pitanja između dvije zemlje, pa niti oko proglašenja kosovske nezavisnosti, kaže za naš radio profesor komparativne politike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan:

„Prema tome i ova indikacija koja postoji u Bushovim govorima govori da će Sjedinjenje Američke Države, vjerojatno, u dogledno vrijeme, ići na priznanje Kosova, i uz nepostojanje odluke Vijeća sigurnosti. Kada SAD to ne bi napravile, onda bi to značilo da je jedna supersila ustuknula pred ruskom prijetnjom. Međutim, čini mi se da je u Rusiji kosovsko pitanje većim dijelom unutarnjopolitičko nego vanjskopolitičko i da unutarnja situacija diktira i poziciju Kremlja.“

Po Granićevoj ocjeni, sigurno je da će nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, u Srbiji, na kraće vrijeme, doći do jačanja radikalne struje:

„Ali ne vjerujem da to može izazvati bilo što više osim napetosti, recimo nižeg intenziteta, na pograničnom području, oko Mitrovice. Moguć je čak i odlazak dijela Srba. Ali ja vjerujem da su oni koji su to radili ukalkulirali i takve scenarije.“

Sa novom rezolucijom Vijeća sigurnosti ili bez nje, situacija oko Kosova neće ugroziti stabilnost i sigurnost regije, kaže Caratan:

„Takva situacija ne može više proizvesti dramatične posljedice, jer se na Kosovu nalaze međunarodne jedinice. Srbija koristi Kosovo za unutarnje svrhe, za stranačko nadmetanje i nema potencijale da te ratoborne izjave pretvori u bilo kakvu akciju kojom bi pokušala silom nametnuti ponovo svoju kontrolu nad Kosovom. Dakle, kratko rečeno, to je jedna situacija koja pogoršava međunarodnu atmosferu, ali ne do nekih dramatičnih razmjera.“

Caratan u konačnici očekuje osjetan pomak nabolje, ne samo za Kosovo i Srbiju nego i za cijelu regiju:

„Svaki provizorij na ovom prostoru jugoistočne Evrope potencijalno je bremenit nestabilnošću. A svako konačno rješenje i dovršenje procesa raspada bivše Jugoslavije stabilizira situaciju, jer aktere nekadašnjih sukoba suočava sa povijesnim realitetom.“
XS
SM
MD
LG