Dostupni linkovi

logo-print

Martiću 35 godina zatvora


"Dokazi su pokazali da je Slobodan Milošević prikriveno namjeravao stvoriti srpsku državu. Ta se država trebala stvoriti uspostavom paravojnih jedinica i izazivanjem incidenata kako bi se stvorila situacija da JNA može intervenirati. Prvotno je JNA intervenirala radi razdvajanja strana no kasnije kako bi osigurala teritorije koji su trebali biti dio buduće srpske države", navodi se u obrazloženju presude.

To je potvrđeno dokazima na terenu gdje je do 26. avgusta 1991. JNA razdvajala snage, navode suci i isticu da je "napad na Kijevo označio prekretnicu u ulozi koju je JNA imala u sukobu u Hrvatskoj i od tog trenutka JNA sudjeluje u napadima na većinska hrvatska područja i sela zajedno sa snagama MUP-a SAO krajine i TO".

Od kolovoza 1991. do početka 1992. godine ove združene snage napale su većinska hrvatska sela i područja, uključujući Hrvatsku Kostajnicu, Cerovljane, Hrvatsku Dubicu, Bacin, Saborsko, Poljanak, Lipovacu, Škabrnju i Nadin.

Dokazi pokazuju, kako je utvrdilo Vijeće, da su napadi izvršeni radi povezivanja srpskih sela i područja preko nesrpskih područja te da su tijekom tih napada nad nesprskim stanovništvom počinjeni zločini, ubojstva, razaranja, pljačke, zatočenja, mučenja i okrutnog postupanja. "Dokazi jasno pokazuju da je celništvo SAO Krajine i RSK-a, uključujući Milana Martića, podržavalo viziju Slobodana Miloševica o stvaranju države pod srpskom dominacijom".

Plan povezivanja srpskih sela i područja nastavljen je tijekom cijele 1992. godine s oružanim sukobima i napadima uključujući takozvanu operaciju ‘koridor’, odnosno vojnu operaciju s ciljem povezivanja hrvatske i bosanske krajine sa Srbijom. U toj su operaciji sudjelovale snage RSK-a pod zapovjedništvom, izmedu ostalih i Milana Martića.

Vijeće je istaknulo da su se napadi odvijali po obrascu po kojem su hrvatska sela prvo granatirana, zatim su u njih ušle snage a potom je došlo do ubijanja i nasilja, pljačke i paljenja i na kraju do iseljavanja stanovništva. "Vijeće je zaključilo da iseljavanje Hrvata i nesrba nakon tih napada nije bilo posljedica vojne akcije nego primarni cilj", navodi se u obrazloženju u kojem se ističe da su Vijeću podneseni značajni dokazi o progonu nesrpskog stanovništva.

"Raspravno vijeće utvrdilo je van razumne sumnje da je zajednički cilj udruženog zločinačkog pothvata bio uspostava etnickog srpskog teritorija iseljenjem Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva". "Dokazima je utvrdeno da je čelništvo SAO Krajine i RSK-a, a posebno Milan Martic, tražilo i dobilo značajnu financijsku, logističku i vojnu pomoć iz Srbije. Ta je podrška dolazila iz MUP-a i Službe za državnu sigurnost Srbije, JNA i Republike Srpske u BiH". "Potpora iz Srbije trajala je tijekom čitavog razdoblja koje obuhvaća optužnica", navode suci koji ističu da je jedan svjedok opisao vojsku tzv. RSK i JNA kao jedinstvenu organizaciju raspoređenu na dva različita mjesta.

Vijeće je utvrdilo da da su među ostalima "Blagoje Adžić, Milan Babiž, Radmilo Bogdanović, Veljko Kadijević, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko 'Frenki' Simatović, Jovica Stanišić i kapetan Dragan Vasiljković sudjelovali u ostvarivanju zajedničkog cilja udruženog zločinačkog pothvata".

Haška presuda Milanu Martiću u Hrvatskoj je dočekana s olakšanjem i zadovoljstvom, osobito kod građana Knina i Zagreba, koji ga se po zlu i najviše sjećaju.

Građani Hrvatske nezadovoljni presudom

Građanka 1: „Nisam zadovoljna. Trebalo je biti javno vješanje na sred trga Bana Jelačića.“
Građanin 2: „Strašno je što je Zagrebu napravio. Znam dvoje mladih koji su dizali dokumenta za vjenčanje i obadva su ranjena od granate.“
Građanin 3: „Nemojte me ni pitati. Od sestre sin je poginuo kod Zadra.“
Građanin 4: "Neka sve tako osude, i Karadžića i sve ostale.“
Građanin 5: „Apsolutno je pozitivno to što je uhvaćen i osuđen, što je dobio tako visoku kaznu. Možda je mogla biti i veća, ali ni ovo nije malo.“
Građanin 6: „Njega bi trebalo osuditi na doživotno i na to da se muči u najgorem logoru.“
Građanin 7: „Bilo koja kazna je bolja nego nikakva. Vjerujem da ćemo za 20 godina opet svi zajedno živjeti.“
Gađanin 8: „Naš Gotovina i Čermak, svi će dobiti po 45 godina zatvora, kao što je dobio i Blaškić i ostali.“
Građanin 9: „Ništa čudno. Hag je nas osudio da smo mi zločinci, a Srbi su, valjda, bili oslobodioci.“
Građanin 10: „Martić je bio pokretač svega toga, ali moje mišljenje je - dobio doživotnu kaznu ili 35 godina, što s tim. Sve to se desilo. Nije to trebalo da se desi. Svi kažu da nisu krivi, a ko ga je onda slijedio?“
Građanin 11: „To je žrtvovan čovjek. On nije bio ni neki političar, već je to žrtvovan čovjek. Neko je morao biti žrtvovan.“
Građanin 12: On nikada neće biti osuđen za onoliko zla koje je nanio svim narodima, i svom narodu i tuđem narodu.“

Aktualni dogradonačelnik Knina i predsjednik Gradskog vijeća srpske nacionalne manjine, Dragan Jerković, u izjavi Hrvatskom radiju kaže da je Martića i osobno poznavao:

„Mislim da je napravio dosta grešaka i mislim da je onaj, koji ga je osudio, donio dobru odluku.“

Hrvatski premijer, Ivo Sanader:

„Ne bih komentirao visinu. Mislim da svi u Hrvatskoj znamo da je Martić bio jedan od glavnih aktera agresije na Hrvatsku, voditelj pobune hrvatskih Srba, čovjek koji je raketirao i granatirao Zagreb, koji je sigurno odgovoran za puno ubijenih ljudi u Hrvatskoj. Mi svi znamo tko je bio Martić. Kada dobijem točnu presudu iz Haga, moći ću nešto više komentirati.“

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, Ivo Josipović, smatra da je kazna visoka i primjerena, no ne bi bila pogrešna, kaže, i da je najviša:

„Sa pravničke strane je zanimljivo da su djela opisana kao dio zajedničkog zločinačkog poduhvata, u kojem je sudjelovao i vrh tadašnje Jugoslavije, Slobodan Milošević poimenice. Ako takva presuda ostane, ona će dodatno osnažiti doktrinu zajedničkog zločinačkog poduhvata oko kojeg u javnosti ponekada postoje različita mišljenja. U svakom slučaju, sa stanovišta žrtava, presuda predstavlja, vjerojatno, pozitivnu odluku, sa stanovišta očekivanja hrvatske javnosti, čini mi se, u najvećoj mjeri, također. Sve druge implikacije, pravne i političke, traže neko vrijeme da bi bile sagledane do kraja.“

Presudu Milanu Martiću među prvima je komentirao i saborski zastupnik, Milorad Pupovac:

„Želim u ime Kluba koji predstavljam izraziti olakšanje što je do te presude došlo jer će ona sasvim sigurno pojačati vjeru u pravnu državu, jer će ona sasvim sigurno pojačati vjeru u politiku koja je bila protiv rata, protiv progona, protiv ubojstva i protiv razaranja. Martić je sa srpske strane simbolizirao tu politiku. Mi Srbi u Hrvatskoj imamo interesa da se s tom politikom, ne samo raskrsti, nego istovremeno imamo interesa da svi oni koji su zajedno s njim sudjelovali u realizaciji te politike budu i sankcionirani.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG