Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora i manjine


Fuad Nimani, Crnogorski ministar za zaštitu ljudskih i manjinskih prava koji kaže da će u narednom periodu doći do dogovora o ustavnim rješenjima kojima će biti zadovoljeni predstavnici manjina u Crnoj Gori. U odnosu na pitanje Kosova Nimani ističe da Crna Gora podržava Ahtisariejv plan, održivo rješenje, što znači rješenje koje će stabilizirati stanje u čitavnom regionu koje ide u interes i Kosova i Srbije i u interesu čitavog Balkana i Evrope.


RSE: Gospodine Nimani, više puta ste konstatovali da ljudska i manjinska prava u Nacrtu novog Ustava nijesu adekvatno regulisana. To, naravno, nije samo Vaša konstatacija, već svih političkih subjekata koji okupljaju pripadnike manjinskih naroda u Crnoj Gori. Koje su to odredbe koje bi trebalo da stoje u Ustavu kako bi manjine dale podršku novom Ustavu?

NIMANI: Upravo je tako i mi se nalazimo u fazi pisanja novog Ustava, Ustava nezavisne države Crne Gore i sasvim je normalno da novi Ustav 2007. godine bude bitno bolji u pogledu ljudskih i manjinskih prava jer državno pravni status Crne Gore nije isti kao što je bio 1992. godine, nije ni vremenski period suviše kratak je demokratija išla naprijed za proteklih petnaest godina. Upravo manjine očekuju da ljudska i manjinska prava u novom Ustavu budu definisana po svim normativima evropskih standarda. Čini mi se da postoji i dobra volja i razumijevanje u ovom smislu riječi, iako novi Ustav nije baš definisao, nije normirao ljudska i manjinska prava, ali ovo je samo nacrt koji je poslužio samo za javnu raspravu i Ustav koji je dat na javnu raspravu dat je sa mnogo alternativa, a alternative ukoliko, a biće uključene u novom Ustavu, daju pozitivna rješenja u pogledu ljudskih i manjinskih prava. Sasvim je razumljivo i od strane pozicije i opozicije da ljudska i manjinska prava treba unaprijediti, to je zahtjev Evrope, to je zahtjev i Venecijanske komisije. Čini mi se da nijesmo u dobrim odnosima, u dobrim relacijama sa pozicijom i opozicijom u pogledu ljudskih i manjinskih prava jer manjine treba shvatiti i njihove zahtjeve treba dobro razumijeti. Nijesu ovo ekskluzivna prava koja se daju manjinama, ovo su prava koja štite identitet i kulturni i nacionalni, a ovo su vrijednosti i Crne Gore, vrijednosti Evrope.

RSE: Međutim, imamo situaciju da gotovo u svakoj prilici vladajuća kaolicija ističe izuzetno dobre međuetničke odnose u Crnoj Gori, a istovremeno vladajuća koalicije ja izradila takva ustavna rješenja u Nacrtu Ustava kojima su nezadovoljni svi politički subjekti koji okupljaju manjine. Kako to objašnjavate?

NIMANI: Upravo je tako kao što ste rekli da su nacionalni odnosi i etnički odnosi unutar Crne Gore tradicionalno dobri i sasvim je razumljivo da ove odnose treba njegovati, treba sačuvati. Nije samo koalicija na vlasti dala prijedlog Ustava prijedlog Ustava je i prijedlog pozicije i opozicije, ali moramo shvatiti da novi Ustav treba stvarno sagledavati po svim aspektima. Ovdje treba da bude razumljiva i pozicija i opozicija u pogledu zaštite ljudskih i manjinskih prava, a prvenstveno Albanaca kao autohtonog i specifičnog manjinskog naroda unutar Crne Gore. Prema tome, ja mogu da razumijem sve, ali čini mi se da su i oni razumijeli da apsolutno odnos prema manjinama treba stvoriti sasvim dobar, ljudski , partnerski. Upravo to i činima kao Albanci i kao Bošnjaci i kao Hrvati i kao Romi i tako dalje. Mi pružamo ruku saradnje, a upravo i sa druge strane postoji dobra volja da se taj odnos i ta ruka pričvrsti da dobijemo novi Ustav po svim međunarodnim normama.

RSE: Za sada je, takođe, nepoznato zašto redaktori ustavnog teksta nijesu inkorporirali tekst takozvane Male povelje u novi Ustav što bi čak zadovoljilo i Venecijansku komisiju.

NIMANI: I ja postavljam jedno pitanje. Mala povelja je povelja koja je usvojena od strane pozicije i opozicije na nivou crnogorske vlasti, a i na nivou bivše države Srbije i Crne Gore. Ako je to tako, a jeste, ja ne znam ko je taj kome smeta da Mala povelja bude inkorporirana u novom Ustavu Crne Gore jer Mala povelja upravo štiti kolektivna prava manjina, a čini mi se da bez njih prava apsolutno ne možemo zamisliti da su manjine u ravnopravnom odnosu sa većinom. Upravo to. Mala povelja o ljudskim i manjinskim pravima definiše proporcionalnu zastupljenost manjina na svim nivoima vlasti, a najvažnije je ono što Mala povelja garantuje zagarantovane mandate u parlamentu Crne Gore. Meni se čini da se ova formula primijenjuje u nekim državama Evrope, primijenuje se i u Sloveniji, primijenjuje se i u Hrvatskoj, primijenjuje se u Mađarskoj. Ne baš u svim, ali moramo priznati da mi stvaramo novu demokratsku i građansku Crnu Goru i prvenstveno u odnosu manjina treba imati razumljive njihove zahtjeve koje možda predstavljaju po neki put i specifikum.

RSE: Da li ste dobili bilo kakva uvjeravanja iz vladajuće koalicije da kod njih postoji raspoloženje da prihvate sugestije albanskih nacionalih partija čime bi Ustav dobio podršku stranaka manjina?

NIMANI:
Čini mi se da ovih dana imamo jednu sasvim drugačiju klimu u pogledu svih pitanja i pozicija i opozicija i manjine treba da nađu zajednički jezik. Ovo je zajednička država svih nas. Prema tome, ako je to tako, a jeste, onda apsolutno treba sjesti, razgovarati, pregovarati i doći do konačnih rješenja. Upravo zbog novostvorene klime stekao sam dojam da će novim Ustavom biti zadovoljene i manjine i većine i čini mi se čitava Crna Gora, a i region jer stabilnost regiona znači u punom smislu riječi da mi kao Crna Gora moramo doprinijeti u svakom pogledu da demokratija ide naprijed i da se svi problemi mogu riješiti na bazi razgovara pronalazeći kompromisna rješenja.

RSE: Gospodine Nimani, tema koja je i dalje aktuelna i izaziva različite reakcije u političkoj, pa i u opštoj javnosti je policijska akcija “Orlov let”. Smatrate li da će buduća presuda biti pravična i da će se otkriti svi aspekti tog događaja i ostali koji su pratili to hapšenje kao što je tortura nad uhapšenima i njihovim porodicama?

NIMANI: Čini mi se da je “Orlov let” pred sudskim instancama i da sud treba da radi svoj posao i da imamo jednu pravičnu presudu. Ja mislim da prema ovom događaju sudovi moraju biti jako korektni jer upravo u ovoj situaciji imamo i državljane koji nijesu državljani Crne Gore i čini mi se da zbog toga ne mogu da posumnjam da će sudsko zakonodavstvo biti primijenjeno u realnim parametrima, da ćemo imati jednu pravičnu presudu.

RSE:
Jedan od zahtjeva albanskih partija predstavlja da prilikom izrade novih identifikacionih dokumenata imena Albanaca u Crnoj Gori budu napisana albanskim pismom. Smatrate li da će to biti odobreno od strane državnih organa?

NIMANI: Ovo je sasvim razumljivo i sasvim prihvatljivo treba da bude od strane države Crne Gore. Ja sam upoznat, radi se o Zakonu o ličnim kartama i mogu vas informisati da će imena i prezimena biti upisana pismom nacionalnih manjina. Isto tako i dokument, formular lične karte, biće napisan na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku. Prema tome, mi počinjemo da primijenjujemo evropske standarde u ličnim dokumentacijama..

RSE: Kada je riječ o političkom partijama koje okupljaju Albance i dalje imamo primjedbe ostalih albanskih partija što je Demokratskoj uniji Albanaca dato Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava što obrazlažu time što je vaša stranka dobila manje glasova od ostalih albanskih partija. Kako Vi odgovarate na te optužbe?

NIMANI: Demokratska unija Albanaca je najjača partija Albanaca na nivou Crne Gore. To je partija koja ima svoju viziju razvoja, koja zna što hoće i koja zna da realizuje svoje projekte i svoje programe. Čini mi se da smo mi kao partija bili ti koji smo javno rekli da mi želimo da se inkorporiramo na svim nivoima vlasti i na nivou Vlade Republike Crne Gore, ali rekli smo i to da mi želimo da stvaramo partnerski odnos sa vladajućom garniturom vlasti i upravo to činimo. Apsolutno ovo je zaslužno mjesto Demokratskoj uniji Albanaca jer smo mi partija koja je realizovala preko Vlade i sa Vladom Republike Crne Gore niz projekata koji idu u interesu Albanaca i interesu manjina. Mi smo upravo kao Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predložili i usvojili Zakon o manjinama, zakon koji definiše mnogo štošta, a isto tako moram reći, na žalost, pala su. Ustavni sud je oborio dva člana tog zakona, a radi se o neposrednoj zastupljenosti u parlamentu Crne Gore, kratko rečeno o zagarantovanim mandatima, ali mi tražimo da se ti članovi nađu u ustavnom utemeljenju u novom Ustavu Crne Gore i upravo je to Demokratska unija Albanaca koja čini sve da status manjina, a unutar toga i status Albanaca, bude riješen po svim normama i standardima Evrope.

RSE: Kada je riječ o odnosima u partijama koje okupljaju Albance da li Vi prepoznajete među tim strankama zalaganje za regionalizaciju Crne Gore, odnosno djelova u kojima žive pretežno Albanci?

NIMANI: Ja mogu da kažem sasvim otvoreno da Demokratska Unija Albanaca apsolutno ne stoji iza tog projekta. Crna Gora je suviše mala da bi se rasparčala na regione. Ona je i ovako jedan region. Prema tome, čini mi se da ta ideja je apsurdna ideja koja se apsolutno ne može realizovati, koja ne doprinosi boljitku nikome i prema tome oni koji imaju jednu takvu ideju čini mi se da su u zabludi. jer apsolutno nijesu dobro analizirali čitavu situaciju jer napokon moramo reći da mi kao manjine korak po korak idemo ka rješavanju svih pitanja. Ne mogu reći da je sve idealno, ali moramo reći da nije baš sve crno kako se svaki put priča. Realizovani su neki projekti koji znatno poboljšavaju uslove i status manjina.

RSE: Za kraj, regionalna tema, takođe, naravno, aktuelno rješavanje statusa Kosova. Da li Vi u izjavama najviših crnogorskih zvaničnika, odnosno državnih funkcionera, prepoznajete promjenu stava prema ovom pitanju, s obzirom da se insistira na nastavku pregovora između Beograda i Prištine u odnosu na rješenje koje se naziva nametnutim?

NIMANI: Meni se čini da apsolutno ovdje nema promjene u stavovima. Održivo rješenje koje kaže, proklamiše Crna Gora je upravo ono rješenje koje je dao gospodin Ahtisari. Održivo rješenje znači rješenje koje će stabilizirati stanje u čitavnom regionu koje ide u interes i Kosova i Srbije i u interesu čitavog Balkana i Evrope. Upravo ovo rješenje daje mogućnost da idemo ka evropeizaciji Balkana. Sve je drugo šminka i sve sa drugim rješenjima moglo bi doći samo do balkanizacije Evrope. Upravo nije vrijeme da više razmišljamo na vandalizme i na ratove, upravo je vrijeme i period integracija i integracionih odnosa. Apsolutno smatram da ćemo svi biti zadovoljni u čitavom ovom brdovitom Balkanu i da ćemo biti integrisani svi u zajednici Evrope.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG