Mirjana VUJOVIC
Odnosi između Hrvatske i Srbije su korektni, a otvorena pitanja se rješavaju razgovorom nadležnih institucija, doduše nedovoljno brzo. Kada je riječ o povratku izbjeglih i prognanih, želim i ovom prilikom naglasiti kako je nacionalni i državni interes Republike Hrvatske da se svi njeni građani vrate u punoj sigurnosti. Međutim, morate znati da je njihov povratak ograničen i gospodarskom situacijom, jer nije dovoljno ljudima samo obnoviti kuće, potrebno im je dati i šansu za rad, a to nije moguće bez pokretanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta - ocenio je Stjepan Mesić, predsednik Hrvatske, u ekskluzivnoj izjavi za Danas povodom obeležavanja desetog rođendana našeg lista.Mesić je naglasio da su osim pitanja povratka izbeglica i imovine, ostali i problemi nestalih osoba i nedefinisana granica na Dunavu. Svi ti problemi, kako je rekao, rešavaju se međusobnim razgovorom nadležnih.
Mesić: Ne smijemo ostati siva zona izvan EU. Hrvatska je dio ove regije i u našem je interesu prosperitet i stabilnost ovog prostora. Ova regija ne smije ostati izvan glavnih gospodarskih, političkih, sigurnosnih, znanstvenih i kulturnih tijekova. Predugo je bilo razdoblje u kojem smo bili izvor problema, a na nama je da suradnjom i daljnjom normalizacijom odnosa postanemo prostor stabilnosti. Naši građani, a osobito političari, moraju biti svjesni da se stabilna budućnost gradi jedino na pomirenju, suživotu i toleranciji među svim etničkim skupinama - istakao je hrvatski predsednik.
Bez stabilnosti u okruženju, kaže Mesić, nema privrednog oporavka ni napretka, što je za zemlje u regiji, koje su, poput Hrvatske, zavisne od stranih ulaganja, značajan uslov za napredak.
Mesić: Želim naglasiti kako je pred svima nama europska perspektiva, a na nama je da usvojimo europske standarde, ma koliko oni ponekad bili teški, a reforme bolne, one su u interesu prosperiteta i bolje budućnosti, prvenstveno naših građana, a onda i Europe same - naveo je Mesić.
Komentarišući činjenicu da situacija u regionu pre samo deset godina, kada je izašao prvi broj Danasa, nije obećavala ništa dobro, te da se nije znalo kako će se ona dalje razvijati, hrvatski predsednik je podsetio kako je slično pitanje postavio šefovima država i vlada članica SEECP.
Mesić: Prije mjesec dana, na Summitu SEECP-a u Zagrebu upitao sam prisutne šefove država i vlada: "Tko bi, prije deset godina, mogao pomisliti da ćemo svi mi zajedno sjediti za ovim stolom i osmišljavati zajedničku europsku i atlantsku budućnost?" Kazao sam kako je tada, prije deset godina, to bilo nezamislivo. Ali, prevladala je politička volja do jučer sukobljenih strana, da je potrebno surađivati. Za zločine ne smiju biti krivi cijeli narodi.
Upitan u kojoj meri problemi u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao što su hapšenje osumnjičenih za ratne zločine, te nedefinisan status Kosova, koče evropski put regiona, s obzirom na to što je od bivših jugoslovenskih republika jedino Slovenija postala članica EU, Mesić je ponovio da je neophodno usvajati evropske standarde i ispuniti uslove koje smo prihvatili.
Mesić: Suočavanje s prošlošću nije ni jednostavno ni lako. To je dugotrajan i bolan proces, no on je naprosto neminovan. Moramo se suočiti sa svim tamnim stranama vlastite prošlosti kako bismo u budućnosti bili neopterećeni. Individualizacija krivnje ključna je u tom procesu. Za zločine moraju odgovarati konkretni ljudi koji su ih počinili, odnosno oni koji su ih zapovijedili, za njih niti mogu niti smiju biti krivi cijeli narodi - naglasio je predsednik Hrvatske.
Mesić je ponovio svoj stav kada je reč o definisanju statusa Kosova, naglasivši kako "status quo nije održiv, a najbolje bi bilo kada bi se do rješenja došlo u razgovoru između Beograda i Prištine uz sudjelovanje međunarodne zajednice". Dodao je da je pri tome Ahtisarijev plan važan u procesu pronalaženja rešenja za konačni status Kosova.
Mesić: Rješenjem statusa Kosova konačno će se riješiti arhitektura ovih prostora. Ne želim ulaziti u povijest odnosa na ovim prostorima, ali status i rješenje kosovskog pitanja ni u kojem slučaju se ne može odraziti na situaciju u drugim državama, posebno ne u Bosni i Hercegovini - odgovorio je Mesić na pitanje kako će se, prema njegovom mišljenju, na stabilnost ovog područja odraziti definisanje statusa Kosova, te može li, kako to tvrde pojedini srpski političari, eventualna nezavisnost otvoriti pitanje granica, pre svih, u BIH.
Mesić: Republika Srpska nije postojala do rata u Bosni i Hercegovini nakon raspada Jugoslavije, pa je već i iz tog razloga svaka usporedba Republike Srpske i Kosova potpuno promašena. A Kosovo je bilo i autonomna pokrajina u okviru Srbije i konstitutivni element SFRJ. Osim toga, BIH naprosto mora opstati kao cjelovita država s jakim centralnim organima.
Hrvatski predsednik zaključuje kako čak ni Daytonskim ugovorom entitetima nisu dati prerogativi države, pa se oni prema tome ne mogu ni ponašati kao države u državi.
