Dostupni linkovi

logo-print

Web Caffee: Vrijeme bez polarnih medvjeda, delfina i snijega


Vidim da se danas predviđaju uragani u Pragu, Minhenu i Parizu. Najbogatiji dio stanovništva već dugo živi u staklenim baštama. Tamo je temperatura uvijek ista u svako doba dana i svako doba godine. Klimatski sistemi se pokreću na sunčevu energiju. Sunca ima i previše, ne sjećam se kada je zadnji put padala kiša, snijega nema već 10 godina. Svi ratovi na Bliskom istoku su prestali, nemaju više razloga da se tuku. Izvori nafte su odavno već presušili, automobili se bezšumno kreću na baterije. Novine pišu da u Africi dnevno umire 10.000 ljudi. Umiraće, kažu još samo nekoliko godina i onda više neće imati ko da umire. Napolju je uvijek tišina, a u staklenim baštama se čuju samo klimatski uređaji. Tamo, pred izlaznim vratima, gdje su nekada stajali kaputi, sada svako ima skafandere koji se oblače kad se, samo u najkritičnijim situacijama, izlazi vani. Jutros je objavljena reklama o novom prototipu skafandera koji su teški samo četiri kilograma. Djeca u školama gledaju povijesne filmove koji prikazuju planetu zemlju u vremenu kad su postojali oblaci, kiša, snijeg i led. Ne mogu da vjeruju da su ljudi nekada živjeli i na temperaturu od 20 stupnjeva ispod nule. Danas najviše vole gledati filmove gdje se djeca grudvaju. Vide da je nekada lišće opadalo sa drveća, sada toga više nema. Svo je drveće plastično.

Godina je 2090-a.

Čitam danas – 83 godine ranije kako se lideri G-8 hvale da razgovaraju o globalnom zatopljenju i o kompromisu. Kako se uopće može postizati KOMPROMIS o tome kako spasiti planetu!? Stručnjaci kažu da je 11 od posljednjih 12 godina na listi najtoplijih godina u ljudskoj povijesti. Nivo karbon dioksida u zraku je za TREĆINU veći prije nego što je počela takozvana industrijska revolucija.

A oni će se hvaliti kako su postigli kompromis.

Stručnjaci već govore kako raste bijeda i u upotrebi je novi termin SIGURNOST HRANE jer je neće biti dovoljno. Led se topi, nivo mora raste, životinje se bukvalno bore da prežive. Razlika između noćnih i dnevnih temperatura je često više od 10 stupnjeva, velike kiše i dugi periodi suše su već postali normalni. Led na Sjevernom polu se topi po stopi od 9% GODIŠNJE, a debljina leda se smanjila 40% za posljednjih 50 godina. Broj najtežih uragana se gotovo UDUPLAO za posljednjih 30 godina.

A oni će se hvaliti kako su postigli kompromis.

2025 godine oko 3.5 milijarde ljudi, dakle pola svjetskog stanovništva, će imati problema da obezbjedi vodu. More poraste 2 centimetra svakih 10 godina, zemlje kojima je turizam vazan izvor prihoda već se suočavaju sa gubitkom plaža, salinizacijom zemlje i nedostatkom pitke vode. Vodu već odavno pijemo iz boca, roditelji već dugo tjeraju djecu u kuću oko podne da ne budu na suncu.

A oni će se hvaliti kako su postigli kompromis.

Evo šta će dogoditi naprimjer u Evropi: milioni ljudi će imati problem u snabdijevanju vodom; 2.5 miliona ljudi GODIŠNJE će biti suočeno sa posljedicama poplava; vodeni potencijali će do 2070-e godine pasti za 6% ali na Mediteranu između 20-50%; rizik od požara će se drastično uvećati; mali glečeri na Alpama će nestati dok će se veći smanjiti od 30-70% do 2070-e godine; turizam na Mediteranu će se smanjivati u ljeto, a povećavati u proljeće i jesen.

A oni će se hvaliti kako su postigli kompromis.

Evo šta će se događati u Americi: toplotni udari će biti gori; za 5% će porasti smrtni slučajevi koji imaju neke veze sa ozonom; količina izgorjelih šuma u Kanadi će porasti 78% –118% do 2100-e godine; glečeri u Andima će nestati u narednih 15 godina čime će se smanjiti količine vode u Boliviji, Peruu, Kolumbiji i Ekvadoru; između 7 i 77 miliona ljudi neće imati potrebne količine vode do 2020-e godine; istočni dijelovi Amazonije će postati savane; broj uragana će porasti; smanjiće se polja riže.

A oni će se hvaliti kako su postigli kompromis.

U Africi će se smanjiti plodnost polja i povećati rizik od gladi; ekološki sistemi će se suočiti sa dramatičnim promjenama; delte Nila i Nigera će biti ugrožene povećanjem nivoa mora. U Aziji će se također povećati rizik od gladi; glečeri na Himalajima će se do 2030-e svesti na 100.000 kvadratnih kilometara što je PET puta manje nego danas; Između 120 miliona i milijardu i 200 miliona ljudi neće imati dovoljno vode do 2020-e godine; razina mora će se povećati za jedan metar do 2100-e godine.

A oni će se hvaliti kako su postigli kompromis.

Email me Nenad Pejic
  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

XS
SM
MD
LG