Dostupni linkovi

logo-print

Web Caffee: Zašto Merkel govori ruski, a Putin njemački


Sta god danas lideri osam ekonomski najjčih zemalja budu razgovarali u Njemačkoj, (pišem ovo uoči samita G-8), bilo to globalno otopljavanje i sudbina dogovora u Kyotou na tu temu, kako pomoći Africi ili kako rješavati velikog debalansa u svjetskoj ekonomiji, najvažnija će biti ona tema o kojoj na samitu neće biti ni riječi - naglašeno pogoršavanje odnosa sa Rusijom.

"Ja sam apsolutni, čisti demokrata. Ali, znate li u čemu je tragedija? Stvar je u tome da sam ja jedini demokrata, jednostavno u svijetu nema drugih. Poslije smrti Mahatme Gandija nema nikoga sa kojim je moguće razgovarati!"

To je dakle citat. Mozete li pogoditi ko je izgovorio tu rečenicu? Da li ste ikada čuli da se neko čak i šalio sa takvom izjavom? Sve je to u prošli petak uveče, na večeri sa novinarima, rekao Vladimir Putin!!?? Ruski mediji kazu da je samo bio sarkastičan govoreći o kršenju ljudskih prava u Gvanatanmu, ratu u Iraku i slično te da je u poredjenju sa tim dogadjanjima on čisti demokrata. Svako se, pa i Putin, najradije poredi sa onim sto mu odsgovara.

Zahvaljujući svojim izjavama u zadnje vrijeme Rusija je od ozbiljnog partnera koja može kvalificarano govoriti o svjetskim temama koje se nadju na dnevnim redovima raznih političkih skupova – sama stigla na dnevni red. U samo zadnja dva dana o Putinovim su se izjavama očitovali Sarkozy, Merkel, Bush, NATO, Rice, Klaus, Hadley dok predsjednik Finske, Thomas Ilves čak sugerira "selektivnu izolaciju" Rusije. Kada je Bill Clinton prije desetak godina ubjedjivao svoje kolege iz grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta da Rusija treba da im se pridruži, da Jeltsina treba nagraditi, te da se Rusija definitivno nalazi na demokratskom putu nije ni sanjao da će jednog dana, baš ove 2007-e godine, glavni problem te iste grupe zemalja, nazvane G-7 biti – sada njihov osmi clan, Rusija. Jedno je vrijeme trajala i zbunjenost zapada kakvu politiku imati prema Rusiji. Većina zapadnih lidera su radije odobrovali Putina nego se konfrontirali sa njim, pogresno vjerujući - piše The Economist – šta su njegovi pravi ciljevi, ili su pak bili spriječeni drugim krizama, ili, opet, medjusobno podijeljeni zahvaljujći pojedinačnim dogovorima sa Moskvom oko snadbijevanja gasom i naftom. Neuspjeh samita EU – Rusija u Samari prošlog mjeseca je možda prvi znak da se Evropa promijenila, da igra "divide et impera' ("podijeli pa vladaj") neće biti uspješna. Kada je Putin došao na vlast – Evropa je bila najvažniji partner, čak i kad su bivše članice sovjetskog bloka postale članice Evropske Unije – nije EU bila problem nego – NATO. Danas, istraživanja vodećeg ruskog Instituta, Lavada, kažu, da 71% Rusa sebe ne smatra Europljanima i da tek jedna trećina vidi Evropu kao partnera i susjeda s kojim treba graditi dugoročne odnose!

"Najveća greška zapada je u tome – tvrdi Gari Kasparov jedna od lidera opizicije u Rusiji – kad je pristao da, kad je Rusija u pitanju, pomiješa interese biznisa i vrijednosti sopstvenog društva. Nije ništa loše u tome imati poslovne odnose sa Kinom na primjer, ali niko joj zbog toga ne odaje priznanje da je demokratska država!" Slično razmišlja za International Herald Tribune i Gienek Smolar, direktor Centra za medjunarodne odnose u Varšavi: "Mi trebamo prestati vjerovati da Putinova administracija dijeli sa nama naše vrijednosti i naše norme i da prestanemo kombinirati interese i vrijednosti! Što duže odlazemo da odvojimo poslovni interes od moralnih vrijednosti, manje je vjerojatno da će EU biti u mogućnosti da uspješno vodi politiku sa Putinovim nasljednikom."

Thomas Klein-Brockhoff, urednik dopisništva Die Ziet-a u Washingtonu, s kojim sam imao priliku večerati prije nekoliko dana, kaže da su stvari na političkoj sceni jednostavno takve da "kako američka snaga slabi tako je i suradnja sa Rusijom potrebna na gotovo svakom ćošku. Realizam jeste da moraš imati Rusiju iza sebe, ako želiš da rješavaš svjetska pitanja."

Gari Kasparov kaže jučer za naš radio da je "Putin bio okružen svojim poslovnim partnerima, Schrederom i Berluskonijem te prijateljima poput Busha, Shiraka i Blaira. Bush sada mora stati iza kancelarke Merkel i novog francuskog predsjednika Sarkozija i jasno reći Putinu da mi svi možemo biti različiti ali da se ne mogu ignorirati osnovne vrijednosti. Inače, moraju se snositi posljedice!"

Predsjednik Estonije. Thomas Hendrik Ilves je na konferenciji o demokraciji i sigurnosti u Pragu jučer možda i prvi javno rekao da Rusija više ne treba da bude članica grupe G-8 jer je jednostavno ruska demokracija "sve više pod znakom sumnje!"

Gost našeg radija je bila i Victorija Nuland, Ambasador SAD pri NATO-u: "Ja i moja djeca želimo zivjeti u svijetu gdje zajednički rješavamo sva svjetska pitanja dogovorom, a ne da izmišljamo vještačke prijetnje medju nama. Politička retorika, nažalost, ide u suprotnom pravcu."

Thomas Klein-Brockhoff je ipak optimističan računajući na dosadašnje vanjskopolitičke uspjehe svoje kancelarke – Angele Merkel.. On, naime, vjeruje da Bush i Evropa znaju kako treba postupati sa Rusijom, ako ni zbog čega drugog ono zbog toga, što Angela Merkel, kao bivša gradjanka bivšeg DDR-a jako dobro zna "zašto Putin govori njemački, a zašto ona govori ruski!"

Email me Nenad Pejic
  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

XS
SM
MD
LG