Dostupni linkovi

logo-print

Kad smrt znači život...


Za naš radio Slobodanov otac Milan Vidović kaže da su o doniranju organa u porodici razgovarali i ranije. Velika je greška, smatra Milan, da se organi ne doniraju ukoliko mogu spasiti nečiji život:

«A jedan od razloga je i pomisao da će naš sin, bar dio njega živjeti dalje u nečijem tijelu, u nečijem životu. Oni su mene pitali, ja sam rekao bezuvjetno, bezuslovno, ni vjera, ni nacija, ni boja, ništa, ništa me ne interesuje, samo ako nekome može pomoći, nek pomogne. I žao mi je što nije moglo više tih organa da se presadi, što je takav zakon u BiH da ne može ići van granica.»

Todoru Bundiću iz Banje Luke presađen je Slobodanov bubreg. Todor navodi da je već 12 godina bubrežni bolesnik koji je svakodnevno išao na dijalizu:

«Ovo se desilo sve u roku dva sata. Ja sam u ponedjeljak bio na dijalizu odveden, u 8 sati su me obavijestili da trebam kad završim dijalizu da izvadim krv i da se pošaljem za Tuzlu. U 10 sati su mi odmah javili da skrenem i da idem hitno za Tuzlu, tako da je to bilo kao u snu, prvih par dana nisam bio ni svjestan.»

Nakon što je konstatovana moždana smrt u Kliničkom centru Banja Luka, izvršena je eksplantacija organa iz Slobodanovog tijela i to: dva bubrega, jetra i dvije rožnjače. Na taj način, kaže nacionalni koordinator za dijalizu i transplantaciju u banjalučkom Kliničkom centru droktor Ivo Komljenović, spašeno je pet života:

«Ističem da je ovo veliko djelo, da je pokazana zaista jedna saradnja prava, kako bismo mi to rekli - međuentitetska, da smo zaista na jednom pravom putu da struka radi svoj posao, a ovo što se dogodilo je sigurno još jedan dodatni stimulans da ćemo lakše doprijeti do svijesti naših građana, sugrađana da daju svoje pristanke, da se uključe svi u donor mrežu - i to je zaista nešto što treba svi da podrže.»

Donorska mreža u Bosni i Hercegovini osnovana je prije pet godina. U tom periodu izvedene su samo dvije kadaverične transplantacije, i to obje u Kliničkom centru u Tuzli. Pored tuzlanske, uspostavljena je i donorska mreža u Kantonu Sarajevu, gdje je do sada potpisano oko 4.000 donorskih kartica. Potpisivanjem donorske kartice, kaže koordinatorica donorske mreže na nivou sarajevskog kantona doktorica Halima Resić, osiguravaju se organi za kadaveričnu i druge vidove transplantacije i daje nada oboljelim sugrađanima. Ipak, prema zakonu BiH, pored donorske kartice, porodica je ta koja daje konačnu saglasnost za doniranje organa:

“U BiH prema našem zakonu, govorim o zakonu pri Federaciji jer nemamo zajedničko ministarstvo zdravstva, familija se uvijek pita. Naš cilj i promoviranja donorske mreže i upoznavanja građana šta znači donacija organa jeste da ti koji se odluče da postanu članovi donorske mreže razgovaraju su svojim prijateljima, sa svojom obitelji, sa svojom familijom da bi to željeli nekad da urade ukoliko im se to desi. Međutim, mi uvijek moramo pitati za saglasnost familije, a saglasnost familije je jedna od presudnih. Evo, u ovom slučaju što je bio u Banjoj Luci mislim da je familija ključnu ulogu odigrala da se doniraju organi.”

Na pitanje šta misli o Donorskoj mreži BiH, Todor Bundić odgovara:

“Ovo je stvarno fantastično. To je spas za nas bolesnike koji trebamo da transplantiramo organ, a porodica je veliku stvar, humanu, uradila i ja im se zahvaljujem. I imaću vjerovatno želju da se upoznamo. I oni su izrazili želju da se upoznamo, pa ću nastojati da kad izađem iz bolnice da se upoznamo i da im se još jednom zahvalim puno.”

Todor se nada da će za desetak dana izaći iz tuzlanske bolnice i vratiti se kući u Banju Luku. Njemu i još četvero dugogodišnjih bolesnika porodica Vidović je spasila živote. Ovaj nesebični primjer, ocjenjuju u Donorskoj mreži BiH, budi nadu da će još veći broj građana u državi ispuniti donorske kartice.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG