Dostupni linkovi

logo-print

Kvaka "22“ manjinskih prava


U Hrvatskoj oko 7,5 posto stanovništva čine pripadnici nacionalnih manjina ali oni, po vladinim procjenama, čine svega četiri posto državnih službenika na središnjoj razini vlasti, oko 4,5 posto zaposlenih u sudovima i uredima tužiteljstva su pripadnici manjina, a manje od pet posto ih radi u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Pod-zastupljenost manjina je više nego očita i na nju Hrvatsku stalno upozorava i međunarodna zajednica.

U skladu s tim upozorenjima Hrvatska vlada je objavila da će između skoro četiri tisuće službenika, koje će zaposliti ove godine, biti i 336 pripadnika nacionalnih manjina, skoro 8,5 posto.

O tome se nedavno razgovaralo na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske vlade i OESS-a, kada je premijer Sanader, po tko zna koji put, naglasio:

„Nacionalne manjine u Hrvatskoj, a nadam se i drugdje, ne smiju i ne mogu biti prijetnja, nego moraju biti šansa koju svako društvo mora iskoristiti.“

Naravno, zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina, kao i drugih kandidata, u prvom redu zavisi je li ispunjavaju uvjete natječaja. Ministrica pravosuđa, Ana Lovrin, upozorava i na slijedeće:

„Budući da su ova prava namijenjena pripadnicima manjina, oni se moraju kao takvi i deklarirati, odnosno pozvati se na svoju nacionalnu pripadnost.“

Mnogi ističu da je broj pripadnika manjina u državnoj upravi u stvari veći, ali da se ljudi - poučeni negativnim iskustvima iz prošlosti - straše nacionalno izjašnjavati.

Ministar unutarnjih poslova, Ivica Kirin, priliku za uspostavljanje međunacionalnog balansa u hrvatskoj policiji vidi u primjeni schengenskog akcijskog plana jer će s njim, kaže:

„Doći do pojačavanja broja pripadnika granične policije u nekoliko sljedećih godina, gdje će se posebno voditi računa o pripadnicima nacionalnih manjina, naročito u područjima gdje ih živi veći broj.“

Očit je raskorak između onoga što propisuje Ustavni zakon i onoga što se događa u zbilji, kaže predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Milorad Pupovac, opisujući situaciju u Donjem Lapcu, gdje je većina Srba:

„U Lapcu tek odnedavno postoji jedna pripravnica, koja je prošla tečaj kao policajka, koja je srpske nacionalnosti, a koja tamo radi. Ima 60 i nešto policajaca u policijskoj postoji Donjeg Lapca i vjerojatno još toliko u Donjem Srbu, a među njima pripadnika srpske nacionalnosti nema.“

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Aleksandar Tolnauer, podsjeća da princip ravnopravne nacionalne zastupljenosti u Hrvatskoj ima tradiciju još od Austrougarske:

„To je Rener-Baurev model iz 1900. godine u Austrougarskoj, koji nije imao članak 22, nego je bilo propisano sasvim normalno, u članku 7, da svi oni koji žive u Austrougarskoj moraju biti zastupljeni prema broju u kojem jesu.“

Tolnauer upozorava i da su - s odmicanjem od državne vlasti k nižim jedinicama samouprave - problemi zapošljavanja manjina izraženiji, a kako to izgleda u Kninu kazuje Dušan Cvjetković iz Srpskog demokratskog foruma:

„Tamo, doslovno, u sudstvu, u Državnom odvjetništvu, u policiji, među ovlaštenim osobama ne radi ni jedan pripadnik srpske nacionalne manjine, ne radi ni u općinskoj upravi od 40 zaposlenih.“

Izvještaji o zapošljavanju nacionalnih manjina ne tretiraju njihov broj u poduzećima javnog sektora, a i tamo, ili ponajprije tamo, bi se trebala provesti politika odgovarajuće nacionalne zastupljenosti. Milorad Pupovac:

„Javne ustanove, kao što su vrtići, škole, bolnice, državne institucije poput Hine, Nacionalne izdavačke kuće i druge razne institucije nisu obuhvaćene ovim izvještajem, a trebale bi biti jer Ustavni zakon i o tome ponešto kaže. Pripadnici nacionalnih manjina pod istim uvjetima na takvim mjestima imaju neku vrstu prednosti, obzirom na neophodnost da u mješovitim sredinama pripadnici nacionalnih manjina snose podjednako odgovornost i participiraju u takvim javnim ustanovama.“

I to je poruka Hrvatskoj vladi kad je u pitanju zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina.
XS
SM
MD
LG