Dostupni linkovi

Vlada još ne vlada


Naš gost je Milenko Perović, profesor etike na Univerzitetu u Novom Sadu. Ono što je njemu u proteklih sedam dana privlačilo pažnju, je način na koji je formirana Vlada u Srbiji i kako se ta Vlada pokušava očitovati na svojim prvim zadacima.

Milena VELIMIROVIĆ

PEROVIĆ: Ono što mogu da procijenim, u formi neke vrste negativnog utiska, jeste to da ta Vlada po svoj prilici još uvijek ne vlada i još uvijek se sliježe barut i barutna punjenja od čitavog procesa formiranja Vlade. Kako će ti čudnovati rogovi u vreći funkcionisati u buduće, to doista niko živi ne može da predvidi, ali u svakom slučaju predstoje nam vrlo interesantni mjeseci opservacije funkcionisanja te Vlade.

RSE: Kada se osvrnemo na crnogorsku političku scenu, nedavno su čelnicima DPS-a, Milu Đukanoviću i Svetozaru Maroviću, dodijeljene nagrade za mir i humanost. Internacionalna liga humanista iz Sarajeva im je uručila ta priznanja. Crnogorski intelektualci su uputili niz kritika na račun političke biografije Đukanovića i Marovića iz ranih devedesetih. Da li je, po vašem mišljenju, crnogorsko društvo spremno da se ozbiljno suoči sa ratnom prošlošću?

PEROVIĆ: Pa po svoj prilici, generalno, ono nije do kraja spremno da se suoči sa svojom ratnom prošlošću, utoliko prije što, po mom sudu, to i nije baš sasvim prošlost, iako je riječ o stvarima koje su se dešavale prije 15-16 godina. To što je bilo, još uvijek dobrim dijelom utiče na sadašnjost Crne Gore, pa do određenog stepena određuje i samu budućnost Crne Gore. Crna Gora, generalno, pogotovo sadašnja vladajuća politička elita u Crnoj Gori, nije spremna da se suoči sa tom prošlošću, računajući da je moralni kredit koji je stekla u vođenju referendumskog procesa i u uspostavljanju nezavisne Crne Gore dovoljna kompenzacija za tu, takozvanu, prošlost. Kako to inače biva sa kompenzacijama, one nikada nisu dovoljne. Čak i ako ne gledamo bukvalnu u ovu prošlost, kompenzacije tog političkog tipa nisu dovoljne, iz prostog razloga što je osamostaljenje Crne Gore stvorilo prostor da Crna Gora doista krene jednim ozbiljnim evropskim putem izgradnje modernog društva. Ovih godinu dana državne samostalnosti pokazuju da taj proces itekako zapinje u svojim ključnim tačkama.

RSE: Na skupu u Budvi dodijeljene su i brošure u kojima se veliča lik i djelo državnika, za koje javnost uporno podsjeća da su početkom devedesetih bili važni šarafi u Miloševićevoj ratnoj mašineriji. Kako komentarišete ovakav pokušaj prekrajanja novije prošlosti? Vi ste profesor etike. Mnogi smatraju da moral i etika ne idu u korak s politikom. Dijelite li to mišljenje?

PEROVIĆ: Naravno da ne idu. To je sasvim razumljivo. Moral ima svoja mjerila, a politika svoja. Kada je u pitanju taj konkretni događaj, mislim da se malo previše prašine diglo u javnosti i da u toj prašini mnogi pokušavaju za sebe da love ovakve ili onakve političke poene, a bez pravih moralnih poena. Mislim da taj sukob nema temeljniju osnovu jer u današnjoj Crnoj Gori to nije događaj od primarne važnosti. Od primarne važnosti je kako sadašnja politička elita Crne Gore troši vlastiti moralni kredit. Po mome sudu, ona ga troši, ne toliko pokušajima tretiranja političkih biografija, nego činjenicom da ta elita doista nije spremna da se na ozbiljan način prihvati zadatka europeizacije crnogorskog društva.

RSE: Kako ocjenjujete položaj Crnogoraca u Srbiji? Šta je crnogorska država uradila za dijasporu od proglašenja nezavisnosti?

PEROVIĆ: U položaju Crnogoraca u Srbiji ništa se suštinski nije promijenilo. Taj položaj je onakav kakav je bio i prije. Referendum u Crnoj Gori i osamostaljenje Crne Gore, sami po sebi su doveli do moguće nove političke postavke odnosa. U tom smislu su Crnogorci u Srbiji prestali da budu moneta za potkusurivanje u srpsko-crnogorskim igrama. To samo po sebi nije loše, međutim, nije ni dovoljno. Ono što mora da bude nužni sljedeći korak, kada je u pitanju crnogorska dijaspora u Srbiji, je njezino političko-pravno i kulturno definisanje. Za početak, crnogorska dijaspora mora da dobije legalizovani status nacionalne zajednice u Srbiji, nacionalne manjine, a onda i cijeli korpus kolektivnih prava koje iz toga proističu. Da ne budem potpuni pesimista, svjesno otvaram nadu u mogućnost da će se to pitanje rješavati. Na kraju krajeva, od čelnih ljudi iz crnogorske dijaspore u Srbiji, prema crnogorskim vlastima, išlo je toliko kritičkih objekcija i imam osjećaj da su te objekcije ipak na određeni način pale na plodno tlo i da će se to pitanje na neki način rješavati, ne možda onim tempom kojim bi smo mi Crnogorci u Srbiji priželjkivali, ali da će se ipak na neki način rješavati.

RSE: Kakav je status crnogorskih studenata na univerzitetima u Srbiji?

PEROVIĆ: Bez obzira što su postojali periodi ozbiljnih prijetnji i pokušaja ucjena zbog referenduma, status crnogorskih studenata se u pred-referendumskom i post-referendumskom periodu ipak suštinski nije mijenjao u odnosu na ranije godine. Da li će to biti i u ovom sljedećem upisnom turnusu, koji počinje krajem juna ove godine, doista ne znam. Ne mogu ni znati, ni nagađati, iz prostog razloga što je vladajuća politička elita Srbije u tim stvarima do te mjere nepredvidiva, da se dosita ozbiljan čovjek ne bi usudio da to anticipira. Nadam se da se tu suštinski ništa neće promijeniti.
XS
SM
MD
LG