Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije na aneks optužnice


Ni skupom zagrebačkih branitelja, koji su u sriejdu proslavili svoj dan, nije dominirala činjenica da se u Aneksu haške optužnice spominju bivši ministri Ivan Jarnjak i Jure Radić, te generali Rahim Ademi, Mirko Norac, Mate Laušić, Miljenko Crnjac i Markica Rebić, zbog sudjelovanja u navodnom zločinačkom pothvatu u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, 1995. godine.

Političari su brže i glasnije reagirali. Predsjednik Stipe Mesić je još u utorak u Budvi zaključio da se "ne radi o tome da se proširuje optužnica na bilo koga", dok je premijer Sanader na konferenciji za novinare, podsjetio na zaključak Vijeća UN-a, prema kojoj sve istražne radnje, vezane uz haške procese, moraju biti završene do 31. prosinca 2004. godine, pa s toga, rekao je, nema ni pravne osnove za podizanje novih optužnica.

To nam je potvrdila i glasnogovornica Haškog tužiteljstva, Olga Kavran:

"Kaže se u Rezolucijama Saveta bezbednosti UN-a od 31. decembra 2004. godine da nema novih istraga i nema novih optužnica, a neće ih ni biti. To svako ko prati rad Tribunala verovatno već zna. Tako da su špekulacije o tome kako su ovde podignute nove optužnice, čista glupost."

No, Sanader je otišao i dalje – na novinarsko pitanje je li postoji mogućnost da se novo-spominjane osobe eventualno procesuiraju u Hrvatskoj, on je to otklonio:

"Po meni, ne postoji. Nisam pravnik, ali ću vam odgovoriti zdravo-razumski i onako kako ja to vidim. Ako Tužiteljstvo kaže, a to ćemo tek čuti, da oni nisu dio optužnice, da nisu optuženi i da Tužilaštvo neće podizati optužnice jer nisu pod istragom, onda ne vidim nikakvu mogućnost ovoga o čemu vi govorite."

Neki hrvatski pravni stručnjaci, poput odvjetnika Slobodana Budaka, pozivaju na oprez kod olakog odbacivanja mogućnosti da bude još optuženih uz Čermaka, Markača i Gotovinu:

"Jedna takva izjava, koja bi trebala umiriti one koji se boje da će još biti kaznenih progona, je po mom mišljenju promašena. Hrvatska mora trajno raditi na otkrivanju i procesuiranju svih ratnih zločina koji su se odvijali u tom razdoblju jer je to obveza Hrvatske. Ti zločini ne zastarijevaju. Čudan je stav, po funkciji najuglednijih ličnosti političkog života, jednog predsjednika vlade i jednog predsjednika države, da nikakvih progona radi ratnih zločina neće biti."

No, skoro istu izjavu kao Mesić i Sanader, dala je i trenutačno prva osoba Socijaldemokratske partije, Željka Antunović. Budak smatra da su te izjave usmjerene jednim dijelom ka pridobijanju birača, a drugim k
smirivanju javnosti, dok socijalna psihologinja, Mirjana Krizmanić, smatra i da je bez toga javnost dovoljna mirna:

"Kao prvo, mislim da su ljudi u međuvremenu shvatili da su zločini stvarno postojali. Ima uništenih kuća, uništenih života, ubijenih staraca, a netko jeste to učinio. Nekako su ljudi prihvatili činjenicu postojanja zločina. Drugo, čini mi se da su neki shvatili da su oni na vrhu znali što se događa, ali nisu ništa poduzimali, niti da to spriječe, niti da to kazne. Istodobno su se bogatili i pljačkali ovu zemlju. Većina ljudi misli da su se oni svi obogatili, a mi sve teže živimo. Možda je ta ravnodušnost, koja postoji među ljudima, posljedica toga. Ljudi misle da možda oni i nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom pothvatu, ali neka vrsta pothvata je bila i privatizacija, gdje je Hrvatska opljačkana. Ljudi misle da su u nečemu sudjelovali, opljačkali su zemlju, ili su dopustili da se zemlja opljačka, pa ih baš briga. Nema gotovo nikakvih reakcija. Obično u dućanu ljudi raspravljaju o onom što ih pogađa, ali nitko o tome ne govori, kao da ih se to ne tiče."
XS
SM
MD
LG