Dostupni linkovi

logo-print

Upozorenja MMF-a o nedovoljno snažnom izvozu


Međunarodni monetarni fond u svojim najnovijim studijama o hrvatskoj ekonomiji upozorava na neke zapreke povećanju rasta bruto domaćeg proizvoda, kojeg sada MMF za Hrvatsku procjenjuje na četiri do 4,5 posto. Predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Hrvatskoj Robert Feldman pobrojao je najvažnije mjere koje Hrvatska treba poduzeti da poveća produktivnost i poveća bruto društveni proizvod:

"Treba reducirati birokratske zapreke poduzetništvu, potrebno je brže i efikasnije pravosuđe i uknjižba kupoprodaje nekretnina, a treba smanjiti i ulogu države."

Također, studije MMF-a upozoravaju na vanjsku zaduženost Hrvatske i nedovoljno snažan izvoz. Državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman kaže kako već ova godina pokazuje rast od preko pet posto, a problem jest u nedostatku inozemnih greenfileld investicija, kakve su bile u novim članicama Evropske unije:

"Kada bi u Hrvatsku ušle takve investicije, onda bi sigurno ekonomski rast u Hrvatskoj bio u rangu rasta tih zemalja, što znači od šest do sedam posto. Ono što Hrvatskoj treba jeste i dalje zadržavanje makro-ekonomske stabilnosti, educirana radna snaga, infrastruktura, tehnologija, ali su joj potrebne i određene investicije, ne od strane države, nego privatne investicije, po mogućnosti strane investicije koje bi dale dodatni poticaj tom rastu."

Žigman kaže kako se mnoge od predloženih reformi već provode – primjerice, smanjivanje uloge države u gospodarstvu:

"Udio države u BDP-u je pao ispod 50 posto, što je po prvi puta ostvareno. I dalje će padati stopa udjela države u bruto domaćem proizvodu."

Kao mjeru za privlačenje investicija, Međunarodni monetarni fond u ovim studijama predlaže tipična neoliberalna rješenja - smanjivanja poreza na profit za kompanije i smanjivanje doprinosa za socijalno osiguranje.

Nema bitnih novosti u ovim studijama MMF-a, kaže ekspert iz Ekonomskog instituta Zagreb, Željko Lovrinčević, a dobar dio mjera koje su dovele do ovakvog stanja hrvatske ekonomije poduzete su pod patronatom MMF-a:

"Ne treba smetnuti s uma da je to svojevrsni alibi jer smo dobrovoljno bili u aranžmanu sa MMF-om. Hrvatska najviše investira od zemalja tranzicije, oko 33 posto bruto domaćeg proizvoda, ali sve su investicije takvog infrastrukturnog karaktera da traže dugi rok povrata, slabo vežu privatni sektor i uglavnom ne donose mnogo u smislu izvoza. Svi ti aranžmani i svi ti proračuni su odobreni od strane MMF-a i pozitivno verificirani."

Međutim, što je ključno za rast gospodarstva:

"Rasprava o gospodarskom rastu u Hrvatskoj zapravo počinje raspravom o strukturnim reformama, kvalitetu javne uprave i pravosuđa. Koliko to uspijete nametnuti kao temu u kampanji i u prvim danima mandata nove vlade, onda ste na pravom putu."

Dakle, Hrvatska sada mora uraditi ono što je, zajedno sa ekspertima Svjetske banke i MMF-a, propustila uraditi pred pet ili 10 godina:

"Sada smo vrlo blizu Evropske unije i makroekonomska slika se poboljšava, u smislu vanjskog duga, a ove elementarne stvari treba vratiti na početak i uraditi ono što je trebalo biti urađeno prije nekih pet ili više godina."
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG