Dostupni linkovi

logo-print

Bez osnovne škole polovina stanovništva


Profesorica fizike na Prirodno - matematičkom fakultetu u Sarajevu Lamija Tanović podsjeća da je još prema popisu iz 1991. godine BiH sa 9,9 odsto nepismenih spadala među najnepismenije regije u Evropi:

«Od čega je nepismenih muškaraca bilo 3,4 posto, a nepismenih žena čak 16,4 posto. U isto vrijeme 1991. godine u Albaniji, s kojom tako rado volimo da se predimo kako bismo istakli kako smo silni, je bilo samo 5,2 posto nepismenih, u Bugarskoj 0,5 posto, u Rumuniji 0,7 posto, u Mađarskoj tek 0,3 posto nepismenih.»

Profesorica Tanović kaže da je procenat nepismenih u pomenutim državama danas smanjen, dok je - sa druge strane - u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini najmanje dvostruko uvećan:

«Imate u urbanim sredinama BiH bez završene osnovne škole skoro 8 posto muškaraca i čak preko 22 posto žena, dok u ruralnim područjima postotci su znatno veći. Tamo, recimo, bez osnovne škole imate 24,7 posto muškaraca, dok je žena nevjerovatnih skoro 50 posto - 47,5 posto.»

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a takođe nemaju podatke o broju nepismenih. Ipak, ovo se ministarstvo bori protiv neopismenosti na taj način što svu djecu nastoji obuhvatiti osnovnim školovanjem. U tu svrhu izrađen je pravilnik kojim je regulisana obaveza svakog roditelja da upiše dijete u osnovnu školu i obezbijedi da ono pohađa nastavu. Ukoliko se to ne desi, škola je dužna da to prijavi odjeljenju za društvene djelatnosti u opštini, nakon čega se pokreću prekršajni postupci protiv roditelja.

Stručni saradnik za osnovno i predškolsko obrazovanje i vaspitanje u resornom ministarstvu Ranko Savanović kaže da je u posljednje 3 godine bilo svega tri do četiri slučaja gdje je opština poslala obavještenje da dijete ne pohađa školu. Savanović ipak objašnjava da su najveći problem djeca romske nacionalnosti koja ne pohađaju redovno nastavu:

«Mi zajedno sa lokalnim zajednicama pomažemo Romima oko nabavke knjiga kako bi imali manje problema što se tiče bar tog problema. Razmišljamo o tome da dajemo stipendije najboljoj djeci romske nacionalnosti kako bismo ih i na taj način podstakli ne samo da završe osnovnu školu nego da nastave školovanje i u srednjoj školi i eventualno da završavaju fakultete.»

Savanović dodaje da su istraživanja Ministarstva prosvjete i kulture RS-a pokazala da su neka djeca prekinula školovanje nakon što su izbjegli u ratu iz BiH, te da ni po povratku školu nisu završili. Ministarstvo je dalo mogućnost školama da organizuju vanredne ispite za one koji nemaju završenu osnovnu školu.

Analitičari smatraju da su osnovni uzroci nepismenosti u BiH siromaštvo i autizam države za ovaj problem. Lamija Tanović zaključuje da parole nadležnih institucija o besplatnom osnovnom školovanju ni izbliza nisu tačne i upozorava da osnovno obrazovanje konačno mora postati prioritet države.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG