Dostupni linkovi

logo-print

Nasljeđe rata utječe na stanje ljudskih prava


Nasljeđe rata još utječe na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, procjena je Amnesty International u upravo objavljenom izvješću za prošlu godinu. Hrvatsko pravosuđe neadekvatno tretira kršenja ljudskih prava iz ratnih vremena, neovisno o nacionalnosti počinitelja i žrtava. Izvjestitelj Amnesty International za Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu Omer Fisher, u posebnoj izjavi za naš radio kazao je kako je u onome što je za Amnesty international u Hrvatskoj prioritet – a to je procesuiranje ratnih zločina – učinjen pomak nabolje, ali da još ima bijelih mrlja:

„U Osijeku, odnosno Zagrebu, vezano za ubojstvo hrvatskih Srba, se nešto događa. Ali ako govorimo o situacijama u drugim gradovima u Hrvatskoj, u principu nismo videli da se radi malo toga. Monitorirali smo situaciju u Sisku, na primer, vezanu za ubojstva i nestanke hrvatskih Srba. Tu je postupak je još uvijek u predistražnoj fazi.“

Kod Srba prava se najviše krše u nejednakom pravu na zapošljavanje kao i u kompleksu pitanja oko povratka. Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula komentirao je za Radio Slobodna Evropa ocjene Amnesty International:

„Moram reći da nismo zadovoljni. Nekih naznaka da će biti pozitivnih pomaka ima. Obećanja premijera koja su dana u posljednja dva dana pokazuju da je on svjestan da ti problemi postoje. Pokrenuo je mehanizam svih državnih institucija da počnu sa zapošljavanjem i da počne ostvarivanje prava izbjeglica na stan, stambeno zbrinjavanje i na sigurnost građana.“

Što se Roma tiče, Amnesty international upozorava da učitelji i dalje imaju negativne stereotipe i preniska očekivanja u radu sa romskom djecom. Ramiza Memedi, predsjednica Udruge žena Romkinja „Bolja budućnost“ kaže kako se radi na tome da mali Romi ne zaostaju za svojim vršnjacima iz većinskog naroda. Nakon neuspjelih pokušaja stvaranja posebnih romskih razreda u nekim međimurskim selima, angažirani su Romi adolescenti koji pomažu svojim mlađim sunarodnjacima, ali – iako novca ima – još im nije do kraja riješen status:

„Na području Međimurja postoji negdje oko 16-17 pomagača. Oni rade sa djecom, s roditeljima, vode evidenciju o tome koliko dijete ima izostanaka sa nastave, vode i ih u školu i odvode iz škole i tako dalje. Ali žale se da nemaju uređen status, to jest ugovor o djelu i nisu zadovoljni.“

Izvještaj Amnesty International ove godine prvi puta upozorava na nasilje nad ženama i podsjeća i na slučaj kada je muž ubio svoju mladu suprugu, koja je pred ubojstvo tražila pomoć lokalnih vlasti, ali su se vlasti oglušile Aktivistica Autonomne ženske kuće, Neva Tolle, kaže za naš radio kako je preblaga riječ nazvati ponašanje vlasti u navedenom slučaju – oglušivanjem:

„Sustav svjesno zatvara oči nad propustima vlastitih službenika i djelatnika, što se je puno tragičnije. Oglušiti se na nešto, po meni zapravo znači bagatelizirati. Ali svjesno pristati na to da ne pročačkamo po vlastitim redovima, a nešto što zovemo ,to‘ je koštalo ljudski život, to je već nedopustivo.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG