Dostupni linkovi

logo-print

Država zakazala u brizi za obitelj


„Vjerujem da ste i vi jutros čuli jednu šokantnu vijest da je u Gračacu majka pokušala objesiti svoje dvoje djece. Pošto nije uspjela, objesila je sebe. To je još jedna tužna statistika i pitamo se ko je vršio nadzor nad tom obitelji i tko će biti odgovoran. Gdje je ovdje sustav?“

Ovako je jutrošnje izlaganje u Hrvatskom saboru započela SDPO-va saborska zastupnica, Vesna Škulić. I Ljubica Lalić iz Hrvatske seljačke stranke izravno je optužila državu da je zakazala u brizi za obitelj u kojoj, zbog lošeg ekonomskog stanja, raste netrpeljivost i sukobi među bračnim partnerima i sve se to, ističe i nezavisni zastupnik Slaven Letica, prelama preko leđa djece:

„U takvim situacijama divljeg, opakog, kapitalizma imamo novu generaciju majki i očeva koji ustaju u pet u jutro, a vraćaju se s posla oko 20, putuju javnim prijevoznim sredstvima, rade subotama i nedjeljama. Kada govorimo o pravima djeteta, trebamo ih smjestiti u realni kulturni, socijalni, društveni i svaki drugi kontekst.“

U izvješću hrvatskom Parlamentu pravobraniteljica za djecu, Mila Jelavić, naglašava da su samo lani zabilježili 828 novih slučajeva kršenja dječjih prava, ukupno više od 1000:

„Samo želim pripomenuti da se radi o 1059, ne samo slučajeva, nego da se iza tih slučajeva kriju brojna djeca.“

Mnoga djeca samoinicijativno još češće nazivaju nevladinu instituciju Plavi telefon. Ta linija pomoći otvorena im je 24 sata i to već punih 16 godina. Danas je na njihove pozive odgovarala volonterka Sanja:

„Općenito, uvijek, kada zovu zbog škole, zovu zbog nasilja od strane vršnjaka. Zovu i zbog toga što mama ne mari za njih, da su osamljeni u ovom svijetu i da im je jako teško. Znaju zvati i zbog materijalne situacije i reći da oni nemaju nešto što druga djeca imaju, pa ih zbog toga odbacuju.“

Voditelj Plavog telefona, Miroslav Vučenović, kaže da im se obraćaju i iz cijele regije i pitaju:

„Da li postoji mogućnost da Plavi telefon i njegovu koncepciju otvore u Skopju. Javlja se i Novi Sad. Oni pitaju da li mogu otvoriti Plavi telefon, a zvali bi ga Čuperak plavi. Naravno da mogu. Očito da imaju sličnih ili identičnih problema, kao i mi ovdje. Problemi su isti. Mladi su mladi i imaju problema sa odrastanjem, identitetom, a to ne samo ovdje, već u cijelom svijetu.“

Ističe da je u proteklih 16 godina zagrebački Plavi telefon zabilježio više od 150.000 poziva:

„Do 1995. godine imali smo 0,36 posto zlostavljanja, što je bilo normalno, jako mali postotak, ali već 1995. godine iskazujemo da je porast zlostavljanja otišao na 2,6 posto, što je enormno. U tom vremenu je bilo interesantnije što jedan političar protiv drugog kaže, nego pratiti problematiku djece.“

Osim kršenja dječjih prava i drastičnog porasta nasilja nad djecom bilježe i promjene kod same djece:

„Jedna vrsta doslovne otuđenosti i jedna bešćutnost, mene, kao roditelja i kao voditelja Plavog telefona, zabrinjava. Određen postotak djece nema nikakvih emocija. Sve su to neki indikatori. Uvijek kada govorimo stavljamo obitelj na prvo mjesto, pa onda sve ostalo, ali onda vidite da je ta obitelj dosta zanemarena, od egzistencije, prava pa i dalje.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG