Dostupni linkovi

logo-print

Rusko-evropski samit (ne)sporazuma


Bez obzira na sav trud njemačke kancelarke Angele Merkel, EU nije uspjela uvjeriti Rusiju da popusti. Naprotiv, na konferenciji za štampu koja je održana nakon dvodnevnih razgovora, Merkelova i Putin su pred novinarima razmjenili, teniskim rječnikom kazano, nekoliko težih servisa. Predstavnica zemlje koja predsjedava EU prije summita je samouvjereno pokazivala da je u stanju djelimično otkloniti razloge za svadju s ruskim predsjednikom. No javnost je u ljetovalištu na jugu Rusije bila svjedokom neuobičajeno otvorenih razlika medju sagovornicima.
Tako se naprimjer Angela Merkel ozbiljno zabrinula zbog toga što bivši šahovski šampion Gari Kasparov nije uspio doći na demonstracije pokreta Druga Rusija.

"Potpuno razumijem hapšenje demonstranata kad su nasilni, ali ne razumijem sprječavanje nekog da se pridruži demonstracijama", kazala je Merkel.

Ne pokazavši da je imalo pogodjen ovim pitanje, ničim ometan, Putin joj je odgovorio:
"Nismo zabrinuti zbog tih marginalnih grupa, osobito kad su tako malobrojne. U svim se zemljama preuzimaju preventivne akcije, što nije uvijek podložno sankcijama. Evo naprimjer u Njemačkoj se posljednjih dana vrše racije i ljudi se hapse preventivno".

Riječ je o mjerama koje njemačka policija preduzima u Hamburgu uoči Summita G8.
Šarmatni domaćin širokih pogleda sa početka Summita u Samari, pretvorio se na kraju skupa u oštrog kritičara.
Vladimir Putin: "Raspravljali smo veoma važno pitanje povrede prava ruskog stanovništva u Latviji i Estoniji. Naša je pozicija jasna, i mi smo je predstavili danas –ponašanje Evrope u ovom slučaju je neprihvatljivo i uvredljivo".

Uklanjanje spomenika sovjetskim vojnicima iz II svjetskog rata iz centra Talina, Moskva je doživjela kao veliku uvredu. "Čovjek je ubijen pred očima policije. Sumnjam da je iko za to odgovarao", kazao je Putin.

Latvijski ministar vanjskih poslova odbacio je Putinove kritike nazvavši ih retoričkim. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je odgovorio:

"Suvereno je pravo svake zemlje da odluči koji spomenik želi imati, a koji ne. i Rusija je preduzima samostalne odluke, ne pitajući nikog. Mjenjali su imena gradova, Lenjingrada i Staljingrada naprimjer. I to je suvereno rusko pravo", podcrtao je Barroso.

U Brusselsu, pa čak i Washingtonu tvrde da je oštrina ruskog predsjednika zapravo pokriće za masovna kršenja ljudskih prava u Rusiji. Napad je najbolja odbrana, deviza je kojom se Kremlj često koristi u medjunarodnim odnosima. Jedan od onih, koji je uz Garija Kasparova ostao na moskovskom aerodromu, jer mu "kompjuterski sistem jednostavno nije mogao isprintati kartu", je i Eduard Limonov, lider Ruske narodne boljševičke partije, članice opozicionog pokreta Druga Rusija.

"Polarizacija izmedju Kremlja i pokreta Druga Rusija se nastavlja, i koliko vidim gradjani Rusije su upoznati s tim, koliko god o tome šutila federalna TV i mediji. Ovakve aktivnosti opozicije već su dugo falile u Rusiji", kazao je Limonov Radiju Slobodna Evropa, zadovoljan što se stvari tako razvijaju.

Rusija je u predizbornom štimungu, što u toj zemlji obavezno znači i jačanje nacionalističkih struja.
Demantirajući tvrdnje novinara da nisu postignuti nikakvi dogovori, ruski predsjednik je naveo da je dogovorena "carinska te saradnja u borbi protiv kriminala i šverca narkotika".
Evropski lideri i ruski predsjednik nisu pokušavali ni sakriti činjenicu da je Summit u Samari debakl. Kratka konferencija za novinare, odaslana i uzvraćena baražna vatra i na kraju uobičajeno, ni za kog zavaravajuće obećanje koje je izgovorio Putin:
"I Rusija i EU su zainteresirani za razvoj medjusobnih odnosa. Htjeli mi to ili ne, oni će se svejedno razvijati".
Ako je suditi po dvodnevnim razgovorima u Samari, najvjerojatnije se neće ostvariti ambicija kancelarke Angele Merkel da tokom njemačkog predsjedavanja EU bude zaključen novi sporazum o dugoročnoj saradnji s Moskvom. Korijen rastućeg neslaganja Kremlja i Brusselsa leži u činjenici da se Unija proširila s 10 novih članica – nekadašnjih država istočnog bloka. Svaka od njih, ima neku primjedbu na Rusiju, a zvanična Moskva svojim nadmenim tonom jasno pokazuje kako 10 bivših socijalističkih zemalja ne cijeni i stavlja ih u položaj mnogo niži od onog kojeg imaju tz. stare članice EU.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG