Dostupni linkovi

logo-print

Promovisana knjiga Vlade Azinovića


Knjiga „Al Kai'da u BiH - mit ili stvarna opasnost“ autora Vlade Azinovića, obrada je važnog bosanskohercegovačkog, regionalnog i šireg ambijentalnog općesigurnosnog fenomena. Ovaj višedimenzionalni, savremeni društveni problem, Azinović osvijetljava sa više aspekata, ocjenjuje recenzent i promotor knjige prof. dr. Mirsad Abazović:

„Azinović zorno predstavlja jedno od rošomonskih stanja u vezi sa Bosnom i Hercegovinom i terorizmom općenito, a na konkretnoj ravni i u vezi sa mogućom organskom vezom Bosne i Hercegovine i Al Kai'de. To je pitanje ambivalencija ili tačnije, polivalencija u tretiranju uzroka i posljedica povezanosti pojedinih terorista sa Bosnom i Hercegovinom. Autor citira dovoljan broj autoriteta i navodnih autoriteta koji se bave „bosansko-hercegovačkom stranom“ terorizma. Azinović prema tim stajalištima zauzima neutralan, i koliko je god moguće, objektivan i objektiviziran stav.“

Posebna vrijednost ovog teksta je, kaže profesor Abazović, što autor između ostalog daje i činjenice o unutarnjim i vanjskim subjektima koji su bili ili su i danas uključeni u ukupno dizajniranje unutrašnjeg stanja u Bosni i Hercegovini te njene pozicioniranosti u međunarodnom miljeu:

„U okviru tog razdoblja o kome govori kolega Azinović, svakako je najvažniji ratni i neposredno postratni period, jada je snažno na sceni dušebrižništvo izvanjskih faktora te interesna proključalost različitih unutrašnjih subjekata. Bosna i Hercegovina jeste i, nažalost, još dugo će, na realnoj, ali i spekulativnoj ravni, biti povezivana sa terorizmom. Ima elemenata i za realno, za realnost, ali, naravno, i za dosta spekulacija. U ovim relacijama Azinovićev tekst, nekada na rudimentaran, a nekad na implicitan, a naravno, nekad i na izravan način, upućuje na potrebu stalnog aktualiziranja pitanja i traženja odgovora – da li je Al Kai'da u Bosni mit ili stvarnost ili je istovremeno i jedno i drugo, sa podjednakom težinom.“

Istraživanje je primarno bilo motivirano napisima u publikacijama i medijima u kojima se tvrdi da BiH posljednjih godina služi kao baza za odmor i opskrbu međunarodnih terorista, kao odskočna daska Al Ka'ide u Evropi, kaže autor Vlado Azinović.



„Bez obzira na porijeklo i motive ove tvrdnje, one svoje glavno uporište nalaze u dvjema činjenicama. Prva je promijenjeni karakter međunarodnog terorizma koji, nedavno objavljeni izvještaj State Departmenta definira kao formu globalne oružane pobune koju vodi jedan transnacionalni gerilski pokret kroz akcije autohtonih ćelija i skupina koje s različitim stupnjem međuovisnosti i koordinacije djeluju u većem broju zemalja u svijetu. Drugo, i za BiH važnije uporište pomenutih tvrdnji, leži u činjenici da su ovdje tokom rata, ali i nakon njega, boravili vojni dobrovoljci, mudžahedini i vjerski misionari iz islamskih zemalja.“

Važno uporište takvih teorija je i širenje ideologije bliske onoj u čije se ime danas u svijetu izvode teroristički napadi širom svijeta iza kojih stoji Al Kai'da i s njom povezane skupine, obrazlaže Azinović i dodaje:

„Bez obzira nazivali je mi danas ekstremnim vehabizmom, selefizmom ili alkaidizmom, od sredine devedesetih godina ova ideologija je prisutna u BiH i širi se i danas, i ne može se smatrati samo uvezenom jer je prihvaća i dio domaćeg stanovništva. Ta ideologija nosi potencijal za sukob unutar nacionalnog korpusa u kojem se širi, ali u višereligijskoj i višenacionalnoj zemlji poput Bosne, nosi i potencijal za sukob većih razmjera. Međutim, iako su važne, sve ove navedene karakteristike nisu specifične samo za Bosnu i Hercegovinu. Primjetne su gotovo posvuda i skoro bez izuzetka, od SAD do zemalja Evropske unije. Ono što bih ja rekao da Bosnu i Hercegovinu danas, više nego druge zemlje, ozbiljno i dodatno kvalificira kao sigurnosnu prijetnju, činjenica je da ona sve više postaje neuspjela država, ili, kako to Amerikanci kažu, Failed State.“

Ovako uređena postkonfliktna Bosna i Hercegovina u kojoj su ekonomija i društvo u ratu i nakon njega ciljano razoreni, a sistem moralnih i etičkih vrijednosti duboko urušen, plodno je tlo za upiranje prstom i domaćih zvaničnika koji se protive integraciji i međunarodnih faktora, kaže Azinović:

„Umjesto da upire prstom u Bosnu kao u leglo međunarodnih terorista i da se povlači iz nje, Zapad bi, kroz podršku procesima jačanja političke odgovornosti, državnog suvereniteta i poduzetništva, baš na slučaju Bosne ali i islama koji se u njoj tradicionalno prakticira, mogao dobiti važnu bitku u takozvanom ratu ideja, koji svaki dan i sve očitije gubi. Da bi se to postiglo, potreban je i unutrašnji, bosanski razgovor o navedenim problemima, koji je do sada, čini mi se iz različitih razloga, izostajao. Ambicija je ovog istraživanja bila da na jedan skroman način doprinese pokretanju jednog takvog razgovora.“

Vlado Azinović rođen 1963. godine u Sarajevu, a novinarstvom se počeo baviti od 1984. godine na Radiju "Sarajevo 202". Od 1996. godine radi u praškom sjedištu Radija Slobodna Evropa, gdje je danas urednik programa za BiH u Servisu na južnoslavenskim i albanskom jeziku. Akademski rad počeo 1990. godine kao asistent na predmetu "Povijest Jugoslavije" pri matičnom Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Magistrirao je 2002. i doktorirao 2004. godine u SAD na temama iz međunarodnih odnosa.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG