Dostupni linkovi

logo-print

Kreditno zaduženje vlada za pomoć povratku


Ministar za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Omer Branković i direktor Fonda za povratak BiH Mlađan Božović potpisali su ugovore sa izvođačima radova na obnovi i rekonstrukciji stambenih objekata za 95 porodica povratnika u Republiku Srpsku, u vrijednosti od preko dva miliona konvertibilnih maraka.

Nakon potpisivanja ugovora, ministar Branković je izjavio da će 95 porodica, koje su izrazile želju za povratak u Republiku Srpsku, a trenutno se nalaze u alternativnim smještajima i kolektivnim centrima u Federaciji BiH, dobiti obnovljene i rekonstruisane stambene objekte po sistemu „ključ u ruke“. On je naveo da su se entitetske vlade zadužile kod Kreditne banke Savjeta Evrope u iznosu od 24 miliona KM kako bi bila osigurana sredstva za rad Fonda za povratak BiH, koji je osnovan 2005. godine:

„Mi smo zajedničku ušli u projekat – i jedna i druga vlada, Fond za povratak, Brčko Distrikt – raspuštanja alternativnih centara koje koriste 6.033 porodice u Republici Srpskoj koje su smještene po raznim školama, domovima kulture i individualnim alternativnim smještajima, za šta izdvajamo iz budžeta sedam miliona godišnje. Kolektivne centre isto tako imamo i u Federaciji BiH.“

Direktor Fonda za povratak u BiH Mlađan Božović istakao je da ovi objekti moraju biti završeni u roku od 60 dana. Riječ je o stambenim objektima 95 porodica povratnika u Foču, Čajniče, Novo Goražde, Višegrad, Rogaticu, Bratunac, Srebrenicu, Vlasenicu, Miliće i Zvornik. Božović je precizirao da je riječ o prvoj fazi u okviru koje će, osim 95 objekata za povratnike u Republiku Srpsku, biti obnovljeno 115 objekata za povratnike u Federaciju BiH, te 40 u Brčko Distrikt. On je najavio da će u skladu sa zakonom o javnim nabavkama uslijediti izbor sljedeće grupe korisnika, odnosno druga faza, u okviru koje je planirana obnova i rekonstrukcija 250 stambenih objekata povratnika u Republiku Srpsku i 225 u Federaciju BiH:

„I entiteti i država bi trebali da izdvoje značajno više sredstava. Ministar Halilović je na Savjetu ministara tražio iznos od 25 miliona KM za obnovu i rekonstrukciju. Možemo reći da ćemo na neki način za četverogodišnjeg mandata približno završiti ove procese.“

Podrška povratnicima u Žepu

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, pružio je punu podršku povratnicima i naglasio da svima koji su se odlučili za povratak moraju biti poštovana ljudska prava. On je razgovarao sa delegacijom iz Žepe o problemima sa kojima se suočavaju povratnici u ovu mjesnu zajednicu, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Predsjednik Mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović, upoznao je Silajdžića o teškim uslovima života povratnika i istakao da je najveći problem povratnika nezaposlenost i nedostatak podrške sa institucionalnog nivoa u Republici Srpskoj.

"Agrokomerc" ne poštuje sudske presude

Našoj redakciji se obratilo više zaposlenika „Agrokomerca“ iz Velike Kladuše koji imaju presude Opštinskog suda Velika Kladuša, kojim se obavezuje ovo preduzeće da na ime neisplaćenih plata tužiteljima isplati određeni novčani iznos. Presude su donesene početkom 2005. godine, ali tužena strana –“Agrokomerc“ – još uvijek nije isplatila presuđeni iznos novca. Sve radnike, koji su se nama obratili, zastupao je advokat Nedžad Sarajlija. Kako bismo pomogli radnicima koji su tražili pomoć, u današnjoj emisiji objavljujemo savjet koji daje pravnica iz nevladine organizacije „Vaša prava“, kancelarija u Sarajevu, Nedžmija Kukričar:

"S obzirom da se radi o pravosnažnim presudama, sljedeći korak koji radnici „Agrokomerca“ moraju učiniti jeste podnošenje zahtjeva za izvršenje takve presude. Prijedlog za izvršenje presude se podnosi istom sudu koji je takvu presudu i donio. Koji su preduslovi da se podnese zahtjev? Prvo da se pribave brojevi transakcijskih računa putem kojih posluje ,Agrokomerc‘ iz Velike Kladuše. To mogu dobiti preko Centralne banke. Uz transakcijski račun ,Agrokomerca‘ dostaviti i svoj račun ili broj kartice ili na neki drugi način na koji bi se mogla uplatiti ta sredstva. Zahtjev za izvršenje presuda se podnosi sudu i traži se izvršenje. Kakvo ono može biti? Može biti u novčanim sredstvima i u tom slučaju pribavljamo broj transakcijskog računa. S druge strane se može desiti da transakcijski računi ne budu aktivni. Znači da sva novčana sredstva na računu budu blokirana. U tom slučaju, izvršenje se može tražiti zapljenom, procjenom i prodajom na pokretnoj imovini, ili zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti i prodajom nepokretne imovine izvršenika. Izvršenik u ovom slučaju je „Agrokomerc“. Šta to znači? To znači da ukoliko ne dođe do izvršenja putem novčanih sredstava, zahtjev se mora ponovo podnijeti i tražiti izmjena sredstva izvršenja. Znači idemo sa zapljenom, procjenom i prodajom te imovine. Ovo je kratki komentar vezano za sudske odluke i izvršavanje odnosno neizvršavanje i koji su razlozi toga. Razlozi neizvršavanja nalaze se i na strani suda koji ima jako malo izvršnih sudija, koji ne mogu fizički stići sve te predmete kod izvršavanja, a s druge strane malo i kod neažurnosti osoba, a možda i neznanja osoba koje trebaju za takvu jednu presudu tražiti izvršenje. Ujedno sam vam rekla da postoji odugovlačenje u slučaju ako se desi da nijedan transakcijski račun nije aktivan. U tom slučaju, ponovo se ponavlja zahtjev koji ponovo dobiva novi broj i traže se, znači, nova sredstva izvršenja. Sve to dovodi do odugovlačenja u postupku izvršenja. Međutim, pravosnažna presuda će, na ovaj ili na onaj način, u svakom slučaju biti izvršena."

RSE: Dakle, prvi korak je upućivanje zahtjeva za izvršenje presude.

KUKRIČAR: Tako je. U tom zahtjevu se mora tačno navesti ko je tražilac izvršenja. U ovom slučaju, to su radnici. Znači, pojedinačno svaki za sebe. Izvršenik je u ovom slučaju „Agrokomerc“ iz Velike Kladuše kao neko ko treba da uplati ta sredstva. Zatim u tom zahtjevu, u tom prijedlogu za izvršenje, mora se tačno navesti na osnovu čega se traži izvršenje i priložiti tu ispravu, a to su te pravosnažne presude. Navede se broj presuda i datum kad je ta presuda donesena i kad je ona postala pravosnažna. Dakle, navešće se tačno i novčana potraživanja koja su predmet. Znači, tačno onaj iznos koji je naveden u presudi mora biti naveden i u prijedlogu za izvršenje. Ukoliko su podnijeli zahtjev za izvršenje, onda moraju ići sa urgencijama prema izvršnom odjeljenju suda. To je Općinski sud Velika Kladuša, kako bi se taj postupak ubrzao.

RSE: Uglavnom za sada oni nemaju priliku, odnosno mogućnost da se žale nekom drugom. Sve se mora riješiti na ovom sudu.

KUKRIČAR: Sve se mora riješiti na sudu i u tom stepenu. Jer, može se desiti da zaista postoje objektivne mogućnosti. Znači, možda su podnijeli zahtjev za izvršenje na novčanim sredstvima, ali je to je možda nemoguće zbog blokiranih računa. Onda treba ponoviti zahtjev, ali tražiti izvršenje procjenom i prodajom te imovine, iz kojih će se onda kasnije oni naplatiti.

RSE: U svakom slučaju, sa dodatnim informacijama, oni se mogu ponovo obratiti nama ili vama u udruženje.

KUKRIČAR: Udruženje „Vaša prava“ Bosne i Hercegovine će im rado pružiti pravnu pomoć, ali najbolje obratiti se kancelariji u Bihaću koja je njima ujedno i najbliža i koja pokriva područje Velike Kladuše.

RSE: Da li se vi inače u Velikoj Kladuši srećete sa ovakvim problemima pravosnažnih presuda?

KUKRIČAR: Srećemo se mi s takvim problemima, ali ono što je bitno za udruženje „Vaša prava“ BiH, to je da li je u postupku radio advokat ili nije radio advokat. Ako je radio advokat, u tom slučaju će ta osoba morati završiti taj predmet. Ukoliko ne, mi možemo dati usmeni savjet i pomoći na način da se te osobe upute kako i na koji način da ostvare svoja prava. Ukoliko pak nije radio advokat, ukoliko smo mi od početka pratili takav slučaj, onda smo mi ti koje će sve dalje pravne radnje i preduzimati.

RSE: A ako je radio advokat, neka s njim nastave taj postupak.

KUKRIČAR: Tako je. Onda neka izvrše, da kažem mali pritisak na advokata, kako bi do kraja završio taj postupak, kako bi bio malo aktivniji i posjetio i sudiju i izvršenog sudiju, napisao urgencije i tako dalje, kako bi se taj postupak priveo kraju.

Povratničke priče

I na kraju povratničke priče koje su pripremili naši reporteri Tina Jelin, Marko Draganić, Dženita Džugum, Mirsada Ćosić i Senudin Safić.

Svečanim presijecanjem vrpce su i zvanično uručeni ključevi obnovljenih domova za pet povratničkih porodica u mostarsko prigradsko naselje Gnojnice. Kuće su obnovljene sredstvima iz projekta „Sutra“, kojeg finansira Evropska unija, a u okviru kojeg je više od milion konvertibilnih maraka uloženo za povratak i razvoj lokalne zajednice u Mostaru. Šef delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini Dimitris Kourkoulas:

„Projekat koji završavamo danas, obuhvatio je mnoge općine, ne samo Mostar. Evropska unija, investirala je četiri miliona eura, dok je Vlada Kraljevine Holandije dodatno osigurala 2.800.000 eura za povratak. Obzirom da je projekat bio izuzetno uspješan, mi smo donijeli odluku da i ove godine uložimo dodatnih četiri miliona eura, koji će biti uloženi u projekte obnove poput ovog mostarskog“, naglasio je šef delegacije Evropske komisije.

Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić istakao je optimizam u vezi narednih projekata obnove u gradu Mostaru, koje bi trebala pomoći Evropska unija. Naime, preko 400 stambenih jedinica na području Mostara i dalje čeka na obnovu. Potrebna finansijska sredstva su ogromna, zbog čega je pomoć međunarodnih donatora neophodna, dodao je Bešlić:

„Ja razmišljam o finansijskom iznosu od preko 10.000.000 maraka za sredstva. Ono što sam do sada osigurao, to je da će gradski proračun svake godine davati otprilike po jedan milion i da će federalna vlada dati u naredne tri godine po minimalno jedan i po milion. Vjerujem da će i županijska vlada možda sutra kroz svoj proračun dati bar pola miliona.“

Ova sredstva, osim za porušenu centralnu gradsku zonu, neophodna su i za stvaranje uslova za održiv povratak, posebno u prigradskim naseljima. Naime, kako su nam danas posvjedočili mještani mostarsko-prigradskog naselja Gnojnice, povratak bi vjerovatno bio stopostotan da su se povratnicima, osim krova nad glavom, obezbijedila i sredstva za rad:

„Nema posla, nema škole za djecu i tako dalje.“

„Prije smo imali sve.“

„Dobili smo plastenik. Ali da bih ja u taj plastenik bilo šta posadila, moram imati 300 maraka. Trebao bi postojati neki poticaj, nešto što će privući mladi svijet i da mi tu robu imamo gdje plasirati.“

* * *

Od zaživljavanja Distrikta kao specifične administrativne cjeline, prošlo je sedam godina. Zahvaljujući činjenici da je distrikt od samog početka raspolagao sa, za bosanskohercegovačke prilike izuzetno visokim budžetom, vrlo visoki iznosi na godišnjem nivou izdvajani su i za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju ratu oštećenih stambenih objekata. U budžetu distrikta za 2007. godinu, za sanaciju i rekonstrukciju izdvojeno je 6.400.000, uključujući i sredstva namijenjena za pomoć stambenom zbrinjavanju boračke populacije, tako da se planira obnova oko 600 kuća, kao i prošle godine. Osim iz budžeta distrikta, vlasnici oštećenih stambenih objekata na području Brčkog, pored sredstava iz državnog fonda, mogu računati i na sredstva iz projekta CEM, iz kojeg će se u Brčkom popraviti i stotinu kuća, o čemu Branka Đurić-Žilić, šef odjeljenja za izbjegla i raseljena lica, kaže:

„To je projekat oslobađanja kolektivnih centara i alternativnih smještaja. Dio se finansira iz kreditnih sredstava, dio iz budžeta entiteta Brčko Distrikta. U Brčkom je danas dostignut stepen izgradnje 60, 40 i 20, pošto se izgradnja odvija u tri lota. Tako da se ova prva faza CEM projekta u Brčkom planira završiti u junu mjesecu. Radi se o 37 kuća. A što se tiče druge faze – odabira korisnika – mi se nadamo da će ministar za izbjegla i raseljena lica BiH potvrditi spiskove, da bi se moglo u proceduru krenuti u vrijeme građevinske sezone.“

Dio sredstava iz CEM projekta namijenjen je održivom povratku, kroz nabavku malih, poljoprivrednih mašina, obezbjeđenja sjemenskog materijala i stoke:

„Ministarstvo za ljudska prava, Regionalni centar Tuzla i nevladina organizacija Mercy Corps, radili su anketiranje ovih 37 korisnika, na osnovu kojeg će vidjeti kako će se rješavati taj održivi projekat u Brčko Distriktu i u čitavoj BiH.“

Rekonstrukciju stambenog fonda i povratak raseljenih lica pratilo je i zapošljavanje povratnika u svim institucijama distrikta, kao obezbjeđenje svih uslova da djeca svih stanovnika Brčko Distrikta pohađaju nastavu na maternjem jeziku, bilo da se radi o povratnicima ili raseljenim licima i izbjeglicama iz ostalih krajeva Bosne i Hercegovine i ex-Jugoslavije, koji su odlučili da žive u Brčkom. Ono što, međutim, čudi, na području Brčkog nikada nije napravljen spisak stambenih objekata koje je potrebno obnoviti. U odjeljenju za izbjeglice kažu da će se s tim poslom krenuti uskoro. Objašnjenje zašto je to tako nismo dobili, izuzev podatka da u nadležnom odjeljenju na rješavanje još čeka oko 2.600 zahtjeva građana.

* * *

Iako je općina Bihać budžetom izdvojila značajna sredstva za potrebe mjesne zajednice Martin Brod, čini se da su povratnici najudaljenijih sela ove mjesne zajednice imali malu korist od toga. Od prvih povrataka u Trubar, selo udaljeno 120 kilometara od Bihaća, prošlo je skoro 10 godina. A stotinu povratnika još uvijek nema elementarnih uslova za život. Nemaju struje, putna komunikacija je toliko loša da ukoliko snijeg zapadne, skoro pa pola godine provedu odsječeni od ostatka svijeta. A ono malo mladih koji su se vratili kažu kako o poslu više i ne sanjaju. Udaljen od Bihaća, kojem administrativno pripadaju, a zbog blizine Drvara u kojem ostvaruju sve svoje životne potrebe, kažu kako se osjećaju odbačenim od jedne, a neprihvaćenim od druge općine:

„Narod dan danas živi bez struje. Put je za sve ovo vrijeme samo jednom očišćen. Znači, faktički se živi ni na nebu ni na zemlji.“

„Mi smo kao na Golom otoku. Nemamo ništa, ni prodavnice, ni puta, ni struje, ni djece, ni naroda… Niko nam ne može doći – zimi se ne čiste putevi. Odsječeni smo kao neki veliki grešnici.“

S ciljem iznalaženja načina i mogućnosti kako pomoći mještanima ovog sela, ostvarena je dobra saradnja između ove dvije općine. Tako će u Drvaru biti otvoren Ured Općine Bihać za potrebe stanovnika najudaljenijih sela, a narednih dana selo će posjetiti ekipe koje će snimiti stanje elektromreže i putne komunikacije kako bi se krenulo sa sanacijom i izgradnjom istih. Načelnik Općine Bihać Hamdija Lipovača:

„Načelnica Drvara nam je ponudila jednu kancelariju na korištenje, da općina Bihać napravi svoju isturenu kancelariju opštinske administracije odnosno grada Bihaća u Drvaru, kako bismo ovim ljudima omogućili da mogu ovdje za nekih desetak minuta doći u redovnim danima i zatražiti sva prava koja imaju po Ustavu i zakonu Bosne i Hercegovine. Elektroprivreda će izaći da napravi jedan presjek stanja, kao što će i naši stručnjaci iz Zavoda za prostorno uređenje izaći na teren i snimiti stanje i situaciju.“

* * *

U općini Konjic je evidentirano 3.300 povratnika, što predstavlja tek 20 odsto od broja onih koji su tokom ratno perioda napustili ovo područje. Govori pomoćnik načelnika u nadležnoj općinskoj službi Edin Mujak:

„U proteklom periodu, akcent smo stavili na izgradnju infrastrukture – puteva, vodovodne mreže, telefona i svega onoga što omogućuje kvalitetan život i održiv povratak za ovu kategoriju.“

Među povratnicima u Konjic je i porodica Čečez, koja o životu u ovom gradu kaže:

„Život je bolji. U svojoj smo kući, na svom smo. Malo i ja nešto na crno radim, malo po bašti, zemlji.“

„Mnogo je bolje nego što je bilo u izbjeglištvu. Potucali smo se po tuđim kućama. Sad je puno bolje. U svojoj sam kući, na svom. Imamo nešto zemlje, malo se na njoj radi. Od CRS-a smo dobili ovce i kokoši. Pomogli su nam u obnovi kuće. Na početku smo dobili i namirnice i drva. ,Centar života‘ nam je mnogo pomogao u psihosocijalnoj pomoći. Tako da smo uglavnom zadovoljni.“

Bilježimo i šta kažu drugi povratnici u općinu Konjic:

„Živi se teže, nigdje niko ne radi, nema nikakvog posla.“

„Imamo malo penzije, malo zemlje. Devera se.“

U ovoj općini je evidentirano 2.547 raseljenih lica, od kojih u izbjegličkim kampovima Lončari živi 14 porodica:

„Opština ovim kategorijama stanovnika pomaže kroz pakete s hranom. Obezbijedila je dva obroka dnevno za ove kategorije u kampu Ovčari.“

Uistinu, u općini Konjic u proteklom periodu realizirano je više projekata za pomoć povratnicima. Uglavnom je riječ o mini projektima iz oblasti poljoprivrede, a organizacija „Centar života“ pomaže povratnicima i u drugim segmetima, o čemu izvršna direktorica organizacije Mirjana Guska kaže:

„Psihosocijalna pomoć se sastoji u tome što redovno obilazimo naše korisnike, povratnike koji su se vratili, bez obzira da li je to bilo prije dvije-tri godine ili danas. Pružamo im humanitarnu pomoć, pružamo im pravnu pomoć. Zatim, pomažemo im da dođu do nekih svojih prava.“

Jedno je sigurno – malo je povratnika i na ovom području koji su se našli na listi zaposlenih, u javnim institucijama.

* * *

Dara Mršić je 1995. godine napustila rodno selo Jelašinovci u općini Sanski Most. Danas je korisnik alternativnog smještaja u Ljubiji, općina Prijedor. Kaže kako živi u veoma teškim uslovima:

„Živim kao u paklu. Imam jednu malu sobu, koja je nekad bila WC. Tu živim četiri godine.“

Alternativni smještaj u Prijedoru koristi i Mileva Bilbija, koja je takođe 1995. godine napustila rodni Sanski Most:

„Živim u lošem, vlažnom smještaju već četiri godine.“

Naše sagovornice, sa još 15 porodica srpske nacionalnosti, uskoro se vraćaju u Sanski Most. To je omogućeno zahvaljujući projektu koji omogućuje povratak korisnika alternativnog smještaja. Govori predsjednik Udruženja povratnika općine Sanski Most Slobodan Radošević:

„Projekat rješavanja alternativnih smještaja na nivou države BiH će trajati i ovu i iduću godinu. Korisnici alternativnih smještaja gube pravo na njega nakon izgradnje objekata i vraćaju se na svoja porodična imanja.“

Načelnik općine Sanski Most Salih Halimović očekuje nastavak realizacije projekata, koji će omogućiti povratak izbjeglog stanovništva srpske nacionalnosti:

„Mi očekujemo da ćemo imati i dalju podršku, ne samo ovog federalnog ministarstva, nego i Vlade Republike Srpske i državnog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica.“

U općini Sanski Most, proces obnove i rekonstrukcije još uvijek čeka. Oko 2.000 stambenih jedinica, uništenih u periodu 1992-1995. godina.

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju „Neću tuđe, hoću svoje“. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG