Dostupni linkovi

logo-print

Bleiburg ponovno izazvao polemike


Ankica BARBIR - MLADINOVIC

Hrvatski povjesničari osobito osporavaju tezu kardinala Josipa Bozanića da je na Bleiburgu 1945. godine počinjen zločin „nad hrvatskim narodom“. Zločin je počinjen, ponavlja profesor Ivo Banac, i to nitko više danas ne spori, ali to nije bio obračun, niti zločin protiv hrvatstva jer su na Bleiburgu stradavali i pripadnici svih ostalih naroda i narodnosti bivše Jugoslavije i poraženih fašističkih snaga:

„Mislim da se cijeli kompleks Bleiburga ne može definirati samo kao zločin protiv hrvatskog naroda jer su i Hrvati u tome sudjelovali. Osim toga, ta formulacija je jednostrana i zbog toga što su ustaški emigranti sve vrijeme sebe predstavljali kao predstavnike hrvatskog naroda, pa prema tome i kao žrtve u kontekstu komunističkih represalija, što cijeli kompleks ustaštva širi upravo na račun hrvatskog naroda. Mislim da je to jedna vrlo jednostrana formulacija. Također su željeli, u svim krugovima, komunističke represalije poistovjetiti sa srpskom politikom, što mislim da je vrlo jednostrano, premda to kardinal Bozanić nije tako rekao.“

Na Bozanićevo pitanje kako to da nitko ni nakon 60 godina nije odgovarao za bleiburšku tragediju, Banac pojašnjava:

„Pitanje suđenja onih koji su bili odgovorni za tako nešto je bilo posve nerealno od 1945. do 1990. godine. Onda se postavlja pitanje zašto se tako nešto nije pokušalo nakon devedesete godine. Mislim da imamo i odgovor za to, što sigurno kardinal Bozanić zna, a to je da je politika Tuđmana i njegove stranke u devedesetim godinama bila da se o tome uopće ne razgovara u ime pomirenja Hrvata. Prema tome, to je razlog zašto se to nije dogodilo. A sada je kasno da se nešto slično učini.“

Teologinja Anna Marija Grunfelder ističe kako kardinal dobro zna da u to vrijeme nije postojao nijedan međunarodni sud koji bi proganjao zločince:

„U to vrijeme to nije bio standard pravnih znanosti, pa je prema tome pitanje, zašto još nitko nije odgovarao za to, neumjesno. Nitko još nije odgovarao ni za Nagasaki, ni za Hirošimu. Krivci su u svjetskoj politici. To je možda i dio odgovora zašto još nitko nije odgovarao.“

Pozitivnim i velikim korakom za crkvene katoličke krugove u Hrvatskoj smatra spominjanje Jasenovca u Bleiburgu, ali ne i kardinalovu tezu o jasenovačkom logoru nakon travnja 1945. godine i odlaska ustaša:

„Taj logor nakon 1945. godine nije funkcionirao u istom duhu, kao što je funkcionirao u NDH. Tu netko ima potrebu stalno pothranjivati tezu da je i dalje funkcionirao, što nije istina. Sa svih strana je jako teško prihvatiti neke činjenice, koje ni jednoj ni drugoj strani ne idu u prilog.“

Povjesničar Ivo Goldstein:

„Kada je već došla tako jaka delegacija Katoličke crkve na Bleiburg, što je posve opravdano i logično, trebala je, prije svega, doći u Jasenovac, a to se nije dogodilo. To je samo jedno od pitanja koje bih postavio u nastupajućem razdoblju u javnoj diskusiji, koja će svakako uslijediti.“

Poruke sa obilježavanja bleiburške obljetnice

Na Bleiburškom polju u Austriji u nedjelju je obilježena 62. obljetnica partizanskih zločina nad poraženim ustašama i domobranima u Drugom svjetskom ratu, ali i tisućama nedužnih civila koji su završili na Križnom putu. Misu za žrtve prvi je put osobno predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, a na komemoraciji, koja ni ove godine nije prošla bez ustaških obilježja i uniformi, govorio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Darko Milinović.

Danas, kad Hrvati imaju svoju državu, Bleiburg ne smije biti mjesto dijeljenja hrvatskog naroda - istakao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Darko Milinović, odajući počast bleiburškim žrtvama, ali i poginulima u Domovinskom ratu, te prvom hrvatskom predsjedniku, Franji Tuđmanu, koji je, prema njegovim riječima, i najzaslužniji da se "Bleiburg i Hrvatska vole javno":

"I danas, kada čujemo ponovno nekakve poklike sa istoka, iz Srbije, kada ponovo govore o uspostavljanju granice Virovitica – Karlovac - Moj Gospić - Karlobag, moramo reći - Ne dirajte nam i ne solite nam rane Domovinskog rata. One nas još uvijek bole."

Zagrebački nadbiskup, Josip Bozanić, koji još nije bio u Jasenovcu, spominjao ga je u Bleiburgu, osudio ustaški zločin, ali i sve totalitarne režime, osobito komunistički:

"Hrvatska javnost ima pravo znati istinu o Jasenovcu za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i nakon rata, to jeste, nakon što je prestao biti ustaškim logorom."
XS
SM
MD
LG