U zemlji domaćinu, uz dobrodošlicu novom visokom predstavniku, ovakve najave ocijenjene su dvojako. Jedni su za dogovor i djelovanje bez miješanja sa strane, a drugi mišljenja kako zemlja bez čvrste ruke ne može dalje. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić dijeli politički stav većine predstavnika ovog entiteta da odluke trebaju donositi domaći organi vlasti, a ne međunarodna zajednica:
„Nije nužan dosadašnji mandat visokog predstavnika i ono što smatramo da bi trebalo u ovome, koliko je PIK definisao mandat novog Visokog predstavnika, znatno ograničiti i precizirati šta su to nadležnosti i šta je to dejtonska agenda, kako oni kažu, jer ima nekih dvadesetak zakona koji se još uvijek vrte po OHR-u iz nama nepoznatih razloga zašto bi oni predstavljali dejtonska pitanja. Mislimo da treba značajno redukovati to da se novi visoki predstavnik bavi pitanjima koja su suštinska s Dejtonskim mirovnim sporazumom, znači, mir, tolerancija, održanje unutrašnje stabilnosti, da su ostale bitne teme i reforme pre svega nadležnost i obaveza domaćih organa vlasti, da se dogovaraju i sporazumijevaju.“
Bivši član Predsjednistva BiH i aktuelni delegat Doma naroda državnog Parlamenta, Ivo Miro Jović, sjeća se imenovanja Kristijana Švarc Šilinga i tadašnjih prilika u Bosni i Hercegovini:
„Zaželio sam gospodinu Šilingu dug život, dobro zdravlje i kratak mandat, misleći da će on svojim radom, a i da će okolnosti biti takove da Bosna i Hercegovina napravi krupne iskorake i da nam ne treba više ni visoki, a ni niski predstavnik. Međutim, stvari se nisu tako odvijale i evo sada imamo situaciju da treba da dođe novi visoki predstavnik, i najavu da bi mogao eventualno koristiti Bonske ovlasti. Mislim da je izuzetno važno da proces koji treba da se ovdje nastavi i odvija, bude brži, i ako je to uzimanje Bonskih ovlasti, žao mi je ako ih bude koristio i to nije dobro. Volio bih da domaća tijela to rade, ali, ako moradne, neka i to bude.“
Visoki funkcioner Stranke demokrtaske akcije Halid Genjac očekuje da bi novi visoki predstavnik Miroslav Lajčak svojim radom trebao opravdati postojanje ove institucije:
„Prvo, poslije rata se puno vremena izgubilo prije nego se uočilo da Bosna i Hercegovina, skrojena na način kako je skrojen u Dejtonu, ne može sama funkcionirati oslanjajući se na domaće političke faktore bez snažnije podrške Međunarodne zajednice. Potrebno je bilo dugo vremena da se Bonske ovlasti uspostave. One su izraz i odgovornosti Međunarodne zajednice i nemogućnosti rješavanja problema unutar Bosne i Hercegovine. Nakon toga je bilo perioda kad su se Bonske ovlasti primjenjivale ili se posezalo za njima kad god je to bilo potrebno i bilo je u praksi posljednjeg visokog predstavnika, Švarc Šilinga, oklijevanja ili neke vrste taktiziranja, koju mogu razumjeti jer je pokazala koliko ne postoje predpostavke da se riješe najglavnija pitanja bez podrške međunarodne zajednice.“
Novinar Ozren Kebo mišljenja je da smjena na čelu Ureda viskog predstavnika neće donijeti veće promjene u Bosni i Hercegovini:
„Ako Kristijan Švarc Šiling jeste bio pomalo indolentan i neaktivan, čini mi se da to više možemo vezati sa neadekvatnom ulogom OHR-a, da sudbina i budućnost i status Bosne i Hercegovine, nažalost ili nasreću, ne dešavaju se u OHR-u, nego na nekim mnogo višim nivoima, tako da je postalo skoro potpuno nevažno ko će biti visoki predstavnik. Ipak mislim da je, u svakom slučaju, bolje imati mladog i agilnog političara koji možda ima želju da nešto uradi i da se dokaže, nego neko ko je već bez ikakvih ambicija, ko je na zalasku karijere i koji jeste u određenoj mjeri umrtvio cijelu situaciju.“
„Nije nužan dosadašnji mandat visokog predstavnika i ono što smatramo da bi trebalo u ovome, koliko je PIK definisao mandat novog Visokog predstavnika, znatno ograničiti i precizirati šta su to nadležnosti i šta je to dejtonska agenda, kako oni kažu, jer ima nekih dvadesetak zakona koji se još uvijek vrte po OHR-u iz nama nepoznatih razloga zašto bi oni predstavljali dejtonska pitanja. Mislimo da treba značajno redukovati to da se novi visoki predstavnik bavi pitanjima koja su suštinska s Dejtonskim mirovnim sporazumom, znači, mir, tolerancija, održanje unutrašnje stabilnosti, da su ostale bitne teme i reforme pre svega nadležnost i obaveza domaćih organa vlasti, da se dogovaraju i sporazumijevaju.“
Bivši član Predsjednistva BiH i aktuelni delegat Doma naroda državnog Parlamenta, Ivo Miro Jović, sjeća se imenovanja Kristijana Švarc Šilinga i tadašnjih prilika u Bosni i Hercegovini:
„Zaželio sam gospodinu Šilingu dug život, dobro zdravlje i kratak mandat, misleći da će on svojim radom, a i da će okolnosti biti takove da Bosna i Hercegovina napravi krupne iskorake i da nam ne treba više ni visoki, a ni niski predstavnik. Međutim, stvari se nisu tako odvijale i evo sada imamo situaciju da treba da dođe novi visoki predstavnik, i najavu da bi mogao eventualno koristiti Bonske ovlasti. Mislim da je izuzetno važno da proces koji treba da se ovdje nastavi i odvija, bude brži, i ako je to uzimanje Bonskih ovlasti, žao mi je ako ih bude koristio i to nije dobro. Volio bih da domaća tijela to rade, ali, ako moradne, neka i to bude.“
Visoki funkcioner Stranke demokrtaske akcije Halid Genjac očekuje da bi novi visoki predstavnik Miroslav Lajčak svojim radom trebao opravdati postojanje ove institucije:
„Prvo, poslije rata se puno vremena izgubilo prije nego se uočilo da Bosna i Hercegovina, skrojena na način kako je skrojen u Dejtonu, ne može sama funkcionirati oslanjajući se na domaće političke faktore bez snažnije podrške Međunarodne zajednice. Potrebno je bilo dugo vremena da se Bonske ovlasti uspostave. One su izraz i odgovornosti Međunarodne zajednice i nemogućnosti rješavanja problema unutar Bosne i Hercegovine. Nakon toga je bilo perioda kad su se Bonske ovlasti primjenjivale ili se posezalo za njima kad god je to bilo potrebno i bilo je u praksi posljednjeg visokog predstavnika, Švarc Šilinga, oklijevanja ili neke vrste taktiziranja, koju mogu razumjeti jer je pokazala koliko ne postoje predpostavke da se riješe najglavnija pitanja bez podrške međunarodne zajednice.“
Novinar Ozren Kebo mišljenja je da smjena na čelu Ureda viskog predstavnika neće donijeti veće promjene u Bosni i Hercegovini:
„Ako Kristijan Švarc Šiling jeste bio pomalo indolentan i neaktivan, čini mi se da to više možemo vezati sa neadekvatnom ulogom OHR-a, da sudbina i budućnost i status Bosne i Hercegovine, nažalost ili nasreću, ne dešavaju se u OHR-u, nego na nekim mnogo višim nivoima, tako da je postalo skoro potpuno nevažno ko će biti visoki predstavnik. Ipak mislim da je, u svakom slučaju, bolje imati mladog i agilnog političara koji možda ima želju da nešto uradi i da se dokaže, nego neko ko je već bez ikakvih ambicija, ko je na zalasku karijere i koji jeste u određenoj mjeri umrtvio cijelu situaciju.“
