Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatsku nisu branili samo Hrvati


Inicijativa je stigla od vukovarskih branitelja iz udruge "Vukovar 91" koji procjenjuju da je u obrani Vukovara, ravnopravno s Hrvatima, sudjelovalo oko 10-15 posto tamošnjih Srba, Mađara, Muslimana, Ukrajinaca i drugih nacionalnosti. Na žalost, mnogi od njih ni do danas nisu uspjeli ostvariti svoja prava. Žive u bijedi i smatraju da se država prema njima ponaša kao prema braniteljima "drugog reda". Jedan od njih je i Petar Preradović, Srbin iz Hrvatske Kostajnice.

"U Hrvatskoj Kostajnici je miješano stanovništvo. Moja braća su otišli u četnike, a ja, moj sin i jedan brat u Hrvatsku vojsku. Cijeli rat sam proveo na ratištima. Imam PPSP dijagnozu od 1995. godine. Već više od 10 godina sam trebao biti u mirovini i ništa. Nema gdje nisam išao. Sa mnom na ratištu je bilo i Muslimana i Roma. Osjećam da smo mi ljudi, ne druge klase, već možda i pete."

Upravo zbog takvih slučajeva i sedamnaestogodišnje hrvatske službene šutnje o sudjelovanju manjina u Domovinskom ratu, nedavno osnovana udruga vukovarskih branitelja "Vukovar 91", odlučila je o tome javno progovoriti. Predsjednik udruge, Zoran Šangut:

"Veliki broj pripadnika nacionalnih manjina sudjelovao je i u obrani Vukovara, a samim tim i u obrani Republike Hrvatske. Najbolje se to može vidjeti na memorijalnom groblju Vukovarskih branitelja u Vukovaru, gdje ćete vidjeti imena i poginulih Srba, Bošnjaka, Albanaca, Mađara, Ukrajinaca, Rusina i svih onih nacionalnih manjina koje su tamo živjele. Pojedini od njih puno teže ostvaruju svoja prava. I to je razlog da kažemo da među nama, vukovarskim braniteljima i braniteljima općenito, nikada nacionalna pripadnost nije bila bitna."

Potvrđuje to i naš sugovornik s Banijskog ratišta, pedesetosmogodišnji Petrar Preradović. Sjeća se da su ga samo dva puta, i to ne domaći Hrvati, pitali što radi u Hrvatskoj vojsci:

"Dva puta su me pitali šta radim u Hrvatskoj vojsci. Ja sam pitao njih a šta oni tu rade. Ja sam tu rođen, moj djed je tu rođen, moj pradjed je rođen u Hrvatskoj."

Iako bi, kaže, opet učinio isto, jako je razočaran zbog neravnopravnosti u odnosu na suborce Hrvate, a i zbog likovanja sunarodnjaka Srba, za koje je odavno već ustaša:

"Za njih sam ustaša, izdajica. Malo sam uredio imanje. Oni su mislili da ja imam neku veliku mirovinu. A kada su čuli da je uopće nemam, da se borim za svoju mirovinu, oni se samo naslađuju."

Teško oboljeli Petar živi u obnovljenoj kući od suprugine male mirovine. Godinama šalje svoje papire na razne adrese, traži pravdu po ministarstvima, Saboru, ali zasad ništa:

"Imamo malu farmu domaćih životinja i tako preživljavamo, ali zahvaljujući i rodbini i prijateljima. Zaspati ne mogu dok ne popijem tri tablete za smirenje. Malo spavam. Neću dugo živjeti sa mojom dijagnozom, ali se nadam, ako mi pravna država dozvoli, da ću dočekati da primim prvu mirovinu, bilo kolika da je, da mogu platiti režije."

Vukovarski branitelji žele ispraviti nepravdu jer Hrvatsku nisu branila samo Hrvati - ističe i Fred Matić, vukovarski borac i član novoosnovane udruge "Vukovar 91":

"Naravno da je kasno, ali bolje ikada, nego nikada. Kada nisu državne institucije o tome vodile računa, onda je to palo na nevladine udruge. Kao što smo već više puta naglasili, nije nikada bilo problema na najnižim razinama. Problemi se javljaju na najvišoj razini, kada to devedesetih godina nekome nije odgovaralo, ne znam iz kojih razloga."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG