Dostupni linkovi

Kontroverzni sporazum sa Amerikancima


Srdan JANKOVIC, Petar KOMNENIC

O sporazumu između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, kojim se Crna Gora obavezuje da ne izručuje američke državljane Međunarodnom krivičnom sudu, trebalo bi da se izjasni Ustavni sud, smatra profesor Blagota Mitrić. Ne ulazeći u sadržinu člana 98 sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država je navalidan s formalno pravne strane, smatra profesor Blagota Mitrić, ocjenjujući da diplomatska nota ne može imati pravnu snagu sporazuma:

„Njena pravna priroda je u nekakvom saopštenju, nekakvom protestu, nekakvom diplomatskom demaršu, a nikako u zaključivanju ugovora koji stupa na snagu odgovorom jedne od tih ugovornih strana, to jest, onoga dana kada je ona poslala odgovor. Tako da mi se ne čini da mi je uopšte nejasno objašnjenje poslanika u Ministarstvu inostanih poslova gospodina Radulovića, koji kaže da je to nota, a na kraju kaže da ima karakteristike sporazuma. To dvoje u međunarodnom pravu ne idu jedno sa drugim.“

Mitrić kaže da sporazum između Crne Gore i Sjedinjenih Država nije su skladu sa ustavnom odredbama koje regulišu nadležnost Vlade i nadležnost Parlamenta. A konačnu riječ o tome bi trebalo da da Ustavni sud:

„U nadležnosti je Vlade da zaključuje međunarodne sporazume, a u nadležnosti je Skupštine da potvrđuje te međunarodne sporazume, odnosno da ih ratifikuje. Tu uopšte nema dileme. To su toliko proste i očegledne stvari da tu nema velike diskusije. O tome treba da se izjasni neki nadležni organ, a to je vjerovatno Ustavni sud, nema ko drugi.“

I profesor međunarodnog prava Nebojša Vučinić je saopštio za list „Republika“ da sporazum kojim se Crna Gora obavezala da Međunarodnom krivičnom sudu ne izručuje američke državljane nije u skladu sa međunarodnim pravom i treba ga odbaciti. On je upozorio vlasti u Crnoj Gori da bi, prije nego što počnu sa primjenom sporazuma, crnogorski Parlament trebalo da ima krajnju riječ, odnosno ne bi trebalo da ga ratifikuje. Iz Ministarstva za evropske integracije nijesmo mogli da dobijemo komentar o tome da li ovaj sporazum može biti smetnja u odnosima Crne Gore i dijela institucija Evropske unije, a takođe iz manje članice vladajuće koalicije, Socijeldemokratske partije, nijesmo mogli dobiti komentar povodom sporazuma.

Hoće li Crna Gora imati problema sa Evropskom unijom?

Nakon što je objelodanjeno da je crnogorsko Ministarstvo inostranih poslova sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisalo sporazum poznat pod nazivom „Član 98“, o neizručivanju američkih i crnogorskih državljana Međunarodnom krivičnom sudu, pokrenuto je pitanje da li bi Crna Gora koja teži Evropskoj uniji zbog toga mogla imati problema? Evropska unija ranije je oštro kritikovala Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu u sličnim slučajevima.

Na pitanje da li potpisivanje sporazuma „Član 98“ između Crne Gore i SAD može uticati na odnose Podgorice sa Briselom Martin Harvi, specijalni izaslanik Evropske komisije u Podgorici, kaže da to još uvijek ne može komentarisati. Komentarišući potpisivanje ovog sporazuma Džudi Bat, istraživač Pariskog instituta za bezbijednost, za Radio Slobodna Evropa kaže:

„Taj sporazum nije u skladu sa stanovištem Evropske unije, mada su ga i neke druge zemlje kandidati potpisale, poput Rumunije. Crna Gora nije jedina zemlja koja se odlučila na taj korak, ali taj potez šalje poruku da prioritet Crne Gore nije da uskladi svoje postupke sa načelima Evropske unije. Ovo ne predstavlja preozbiljan prestup, ali se to ipak ne očekuje od zemlje koja namjerava da uđe u Evropsku uniju. Naglašavam da to teško može biti nepremostiv problem u približavanju Evropskoj uniji, ali, po mom mišljenju, ovako se šalje loš signal kada je riječ o crnogorskim prioritetima i poštovanju stavova Evropske unije.“

Američko-crnogorski sporazum obavezuje potpisnike da državljane druge zemlje, osumnjičene za zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i genocid, ne izručuju Međunarodnom krivičnom sudu. Vašington je takve sporazume sklopio sa više zemalja u svijetu, pravdajući to mogućim političim optužnicama protiv državljana Sjedinjenih Američkih Država. SAD nijesu potpisale Rimski status kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok Evropska unija od početka podržava tu instituciju.
XS
SM
MD
LG