Dostupni linkovi

logo-print

Fakulteti nisu mjesta za praktikovanje vjere


Fakulteti sarajevskog Univerziteta i dalje će ostati samo javne ustanove u kojima se uči i studira bez praktikovanja bilo koje vjere. Naime, zahtjev grupe studenata za koje se vjeruje da su pod jakim uticajem vehabijskog pokreta da im se na fakultetu obezbijedi prostor za molitvu, odbijen je. Dekan Filozofskog fakulteta Salih Fočo, obrazlažući ovakvu odluku, ističe da, ukoliko bi se na Fakultetu počele praktikovati vjerske molitve, to ne bi više bila javna, obrazovna ustanova:

«Nije moguće jednu prostoriju odrediti, nego bi morali odrediti više prostorija, za sve konfesije. To bi se radikaliziralo i umjesto obrazovne ustanove mi bi postali na neki način jedna konfliktna sredina gdje bi dolazile do izražaja, da tako kažem, radikalizacija vjerskih osjećanja ili vjerske podjele. S treće strane, to bi bilo prilično ružno i bila bi poruka ili pouka studentima i profesorima drugih konfesija da tu nisu dobrodošli i da bi to značilo na neki način izvor novih podjela i sukoba, što sasvim sigurno nije potrebno mladim ljudima, nije potrebno za jednu akademsku i obrazovnu instituciju, pogotovo ne za Filozofski fakultet koji se nalazi u centru. Jer odavde, u krugu od 150 metara nalaze se sve bogomolje i u izvjesnom smislu i vjerski objekti u kojima studenti mogu obaviti svoje vjerske potrebe.»

Studenti koje smo zatekli na hodnicima Filozofskog fakulteta, međutim, u zahtjevu za dodjeljivanje posebnih prostorija za molitvu, ne vide ništa loše:

«To je njihovo pravo. Isto tako – petak, džuma, naprimjer. Ja ne mogu da idem s fakulteta, dok sam u srednjoj školi uvijek mogao da odem petkom.»

«Za mene je OK. Ja nemam ništa protiv toga.»

«Pa moglo bi, zašto ne? Nije to neki veliki problem par prostorija odvojiti za to. Kad ima na nekim sportskim stadionima u svijetu, zašto mi ne bi mogli na fakultetu.»

«Ja mislim da ne treba. Prije svega, to je privatna stvar, a fakultet je tu za obrazovanje, a ne za neke vjerske običaje ili molitve.»

Uvaženi bh. naučni radnik, profesor Lamija Tanović kaže da na Prirodno-matematičkom fakuletetu u Sarajevu nije bilo ovakvih zahtjeva. Ističe kako praktikovanje vjere nije praksa ni univerziteta zapadnog svijeta:

«Ja sam obišla puno univerziteta u mom radnom vijeku koji je prilično dugačak, mahom doduše u Evropi i Sjevernoj Americi. Ja nigdje nisam vidjela da postoje sobe za molitvu, kapele i slično, za vjernike. I zašto pobrkati dva svijeta? Jedan radni svijet i jedan duhovni svijet tog tipa. Oni su odvojeni, tako su postavljeni u našim državama i, po mom mišljenju, treba da ostane tako.»

U RS nema sličnih zahtjeva

Za sada zvaničnih zahtjeva za praktikovanje vjere na fakultetima u RS nije bilo, kaže profesor banjalučkog Univerziteta i član Savjeta za nauku Vlade RS Miodrag Živanović. Dodaje kako je zabilježeno nekoliko zahtjeva da se diplomski i magistarski radovi brane u vjerskim objektima, što je odbijeno:

«Mi smo bili protiv toga, ali je nekoliko tih diplomanata ili magistranata postavilo takve i slične zahtjeve. I naravno da smo mi odgovorili sasvim razumno - da se odbrana mora dešavati, kao i radni i svečani čin, na Univerzitetu, a ne u nekom od vjerskih objekata. Što su teme tih radova možda tretirale religijske sadržaje, to nije bitno.»

Živanović ističe kako praktikovanje vjere ne treba poistovjećivati sa poštivanjem ljudskih prava:

«Ja sam sasvim jasno, sasvim precizno, protiv toga da se na univerzitet uopšte unose takvi sadržaji i da, zapravo, ono što je privatno postaje javno. Naravno, to pominjanje ljudskih prava je zapravo samo jedan paravan, po mom sudu, za postojanje naše države ili nekoliko država ovdje, nečim što bi smo mogli zvati pravoslavni Iran ili katolički Iran ili islamski Iran. Naravno, govorim metaforično. I zato sam doista protiv tog pojednostavljivanja stvari ili čak protiv jednog sasvim pogrešnog stava da je tu riječ o ljudskom pravu. Nije riječ o ljudskom pravu, nego je riječ o privatnosti. Prakticiranje vjerskih obreda na fakultetima zaista nema smisla i to je sasvim demode u odnosu na model življenja koji mi ovdje mora da instaliramo, a to je model zapadno-liberalnog kapitalizma.»

Ovako ne misle u Tuzli, gdje na Filozofskom fakuletu već 14 godina postoji mesdžid, prostorija za islamske obrede. Isti fakultet, međutim, nema prostorije za molitve pripadnika drugih vjeroispovjesti.
XS
SM
MD
LG