Dostupni linkovi

logo-print

Podeljene reakcije na notu iz Beograda


Nebojša BUGARINOVIC, Maja BJELAJAC, Drago HEDL

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije poslalo je notu Zagrebu i Sarajevu ne u funkciji protesta, već namere da se u cilju dobrosusedskih odnosa stišaju strasti, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za bilateralu Radojko Bogojević, u čijoj nadležnosti je i bilo slanje pomenutih dokumenata:

“Posle odluke Međunarodnog suda pravde u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj se dovodi u pitanje ta odluka i ponovo se postavljaju pitanja za koja mi smatramo da su prevaziđena, kao i da se u cilju dobrosusedstva i dobre saradnje treba okrenuti budućnosti. To je i bio glavni motiv upućivanja takve note, u želji da se svuda prihvati i poštuje odluka suda.”

RSE: Zagreb i Sarajevo odgovaraju da je takva nota neuobičajena i da ne mogu uticati na javnost u svojim zemljama kako ne bi komentarisala presudu Međunarodnog suda pravde.

BOGOJEVIĆ: Naravno da niko ne očekuje da se utiče na medije u bilo kojoj zemlji. Međutim, nisu samo mediji u pitanju. U pitanju su i pojedinci, u pitanju su druge organizacije u te dve zemlje, tako da smo na ovaj način pokušali smiriti strasti, upravo iz želje da se okrenemo budućnosti i međusobnoj saradnji. Da se ne vraćamo više u prošlost, jer je odluka već doneta i konačna.

Savetnik predsednika Srbije Jovan Simić kaže da se nadao da je došlo vreme da se na prostorima bivše Jugoslavije poštuju i ne komentarišu odluke sudova. One mogu biti stvar stručnih analiza, ali nikako predmet polemika, pogotovo ako se radi o presudi Međunarodnog suda pravde, kao najcenjenijeg i najrespektabilnijeg suda na zemaljskoj kugli, kaže Simić:

“Presuda je takva kakva je, svako bi mogao da bude pomalo nezadovoljan, iz – pre svega – političkih razloga. Ali, mislim da više nema mesta polemisanju oko toga da li je ona dobra ili nije. Znači, ukoliko se steknu neki uslovi, zainteresovana strana može da traži reviziju i nema razloga da se to rešava putem medija i da se diže tenzija koja ne može da donese ništa dobro, jer je ova presuda mogla da bude prekretnica u pravcu dobrih međusobnih odnosa BiH, Hrvatske i Srbije. Mislim, ukoliko analiziramo odnos bosanskih medija i njihove poruke, da su oni nekako ljuti i misle da su oštećeni. To uglavnom govore političari. Pravni zastupnik gospodin Sakib Softić je, kao neko ko je apsolutno kompetentan, vrlo jasno rekao da je odluka takva kakva je i da u ovom trenutku nema mesta reviziji. S druge strane, mislim da ova priča u Hrvatskoj predstavlja možda pripremu javnosti i pokušaj da se napravi politička tenzija, jer predstoji rešenje tužbe protiv Jugoslavije, koja je apsolutno bez argumenata i za koju se znalo još godinu-dve dana pre nego što je doneta presuda po tužbi BiH i pre nego što su određeni standardi, da nema apsolutno nikakve šanse.”

RSE: Mislite da je potez Ministarstva spoljnih poslova Srbije na mestu?

SIMIĆ: U svakom slučaju. I kada je krenula ona inicijativa iz Bosne i Hercegovine, ja sam mislio da bi tako nešto predstavljalo mešanje u unutrašnje stvari jedne zemlje i da nije bilo vredno ni pomena. Moguće je da je ovo bio samo jedan odgovor, da bi se potvrdio stav i verujem da će Srbija, koja je u suštini - bez obzira koliko to nekome izgleda jako čudno - jedina napravila neki iskorak ili otklon od bivše politike Slobodana Miloševića, po formiranju nove vlade nastaviti tim putem i jasno pokazati da ovaj narod nema nikakve veze sa onim što je režim Slobodana Miloševića radio u svoje ime, a ne u naše.

Pritisak na BiH ili opravdan čin?



U diplomatskoj noti Ministarstva spoljnjih poslova Srbije koja je stigla u Sarajevo osuđuje se „kampanja nekih snaga u Bosni i Hercegovini koje traže reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu“. „Zbog zajedničke budućnosti i pomirenja između Bošnjaka, Srba i Hrvata, zbog svega što nas neraskidivo spaja, apelujemo da ta kampanja prestane“, navodi se u noti upućenoj Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine.

Portparol Ministarstva inostranih poslova Nebojša Regoje:

„Mogu reći da je Ministarstvo inostranih poslova primilo diplomatsku notu od Ambasade Republike Srbije u Sarajevu i da je Ministarstvo, u skladu sa uobičajenom procedurom, proslijedilo notu Predsjedništvu BiH i Savjetu ministara BiH.“

Nakon što je nota proslijeđena Savjetu ministara i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, stigle su i prve reakcije. Predsjedavajući Predsjedništva BiH iz srpskog naroda Nebojša Radmanović smatra da Predsjedništvo ne treba da raspravlja o noti jer je, kako kaže, u cijelom regionu neophodno smirivanje stanja u vezi s presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu. Kako su stavovi o Srbiji i njenim obavezama koje proizilaze iz presude Međunarodnog suda pravde u posljednje vrijeme potpuno podijelili Predsjedništvo BiH, Radmanović ne očekuje jedinstven stav u ovoj instituciji, ni po pitanju diplomatske note:

„Predsjedništvo nije imalo jedinstven stav ni oko odluke koja je pokušalo da se stavi povodom te presude i osude Srbije. Prema tome, pogotovo sad ne može imati jedinstven stav. Ali, kad već o tome govorimo, onaj ko je pročitao notu vidi da ona nije gruba uopšte, ona poziva ustvari na smirivanje. Ali, nije moje da branim notu Srbije i neću to ni da radim, jer mislim da svaka nota jeste dalje zaoštravanje odnosa u regionu, što je nepotrebno.“

Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, ističe da je nota „grub oblik negiranja presude“. „Zahtjev Srbije da se Bosna i Hercegovina odrekne svog prava da u budućnosti zatraži reviziju presude, predstavlja nedopustiv pritisak na suverenu državu, da iskoristi mogućnosti koje proizilaze iz Statuta Međunarodnog suda pravde“, ocijenio je bošnjački član Predsjedništva. Ostale Silajdžićeve stavove o diplomatskoj noti prenosi njegova savjetnica za medije Sanja Bagarić:

„Bilo bi nadasve uputno da Republika Srbija, umjesto pokušaja relativizacije genocida i revizije povijesti, hitno pristupi ispunjavanju svojih obaveza prema Bosni i Hercegovini koje proizlaze iz konvencije o genocidu i presude Međunarodnog suda pravde.“

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić dao je kratko objašnjenje zašto ne želi komentarisati srbijansku diplomatsku notu. Stav prenosi Komšićeva savjetnica za medije, Irena Kljajić:

„Predsjednik Komšić ne komentariše note Srbije koje potpisuje osoba koja je organizovala i slala dobrovoljce u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku i koja redovno odaje počast Draži Mihajloviću i njegovim četnicima na Ravnoj Gori.“

Bh. političari danas su različito reagovali na diplomatsku notu Ministarstva spoljnjih poslova Srbije. Predsjednik SDS-a Mladen Bosić:

„Pa ja mislim da je diplomatska nota Srbije sasvim opravdana jer presudu Međunarodnog suda treba shvatiti kao pravni akt i ne praviti od nje novu političku priču, što svakako i Silajdžić pokušava da uradi.“

Kopredsjedavajući Savjeta ministara, iz Stranke demokratske akcije, Tarik Sadović:

„Diplomatsku notu doživljavam kao pokušaj Srbije da se najbrže operu ruke i savjest. Blago rečeno, to je neprimjeren, politikantski i nemoralan čin.“

Hrvatske vlasti odbacile notu



Službeni Zagreb danas popodne odbacio je diplomatsku notu Ministarstva vanjskih poslova Srbije, upućenu Hrvatskoj u kojoj se traži da Vlada tih država traži obustavljanje kampanje u medijima, koja se, prema tvrdnjama Beograda vodi, nakon presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, a u vezi tužbe BiH protiv Srbije. U izjavi hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koja se naziva potpuno neutemeljenom i neprimjerenom kaže se spomenutom notom još jednom pokušava relativizirati presuda najviše međunarodne sudske instance i izbjeći odgovornost.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, danas pogodne reagiralo je na diplomatsku notu Srbije kojom se traži, obustavljanje medijske kampanje protiv presude Međunarodnog suda pravde u Haagu u sporu Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Takvu notu Srbije primilo je i sarajevo. U noti hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova odbacuje se pristup kojim se – kako se kaže - osporava legitimno pravo neovisnih i slobodnih medija da komentiraju presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu u sporu Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije. Ministarstvo vanjskih poslova, stoji dalje u priopćenju, drži da takav način komunikacije nije primjeren dostignutoj razini normalizacije odnosa dviju zemalja utemeljenih na europskim standardima i vrijednostima.

Profesor komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Branko Caratan, također drži neobičnim zahtjev za stišavanje medijske kampanje.

„Treba reći da je nota zaista neuobičajena. Naime, u demokracijama nije običaj ni pravilo da vlast kontrolira medije. A inače, obrazloženje note je prilično besmisleno. To pozivanje na događaje iz šezdeset godina stare prošlosti. Teza Vuka Draškovića da onda nije bilo moguće suditi za genocid nije točna. Nije oficijelno bilo suđenja za genocid, ali ratni zločinci su bili suđeni, koliko se sjećam, predsjednik vlade NDH-azije je bio suđen sa nekoliko ministara. Bio je suđen za zločine i Draža Mihajlović, na drugoj strani. Iako Vuk Drašković o njemu ima neko drugo mišljenje. Ali, to je njegov problem.“

Profesor Caratan upozorava na još jedan aspekt problema koji može izazvati diplomatska nota Srbije upućena Zagrebu i Sarajevu.

„Obrazloženja su besmislena i zbog toga što se danas kriterij i odnos prema ratnim zločinima postavlja sasvim drugačije nego prije 50 ili 60 godina. Danas se sudi i za ratne zločine pobjedničke strane. Dakle, čitava stvar je bez povijesnog utemeljenja. Osim toga, treba znati da nikakve presude, pozitivne ili negativne, neće moći izmijeniti povijesnu procjenu o onome što se dogodilo. Zna se da je režim Slobodana Miloševića bio inicijator ratova.“

Branko Caratan, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti zaključuje da nisu jasni motivi Vuka Draškovića kojima želi otkloniti konzekvence moguće žalbe Bosne i Hercegovine protiv presude Međunarodnog suda u Haagu, kad je jasno da je to presuda režimu Slobodana Miloševića, a ne Republici Srbiji.
XS
SM
MD
LG