Dostupni linkovi

logo-print

Posle kulturne pljačke, kulturna saradnja


Žužana SERENCEŠ, Ankica BARBIR MLADINOVIC

"U ovoj godini trebali bi da se kompletiraju svi restauratorski i konzervatorski radovi na prvoj zoni, što znači da se urade i ikone i sokre, deo iznad bočnih i carskih dveri. Kada se govori o 40 ikona misli se na drugu i treću zonu. Druga i treća zona je kompletno još uvek u Patrijaršijskom dvoru, u Sremskim Karlovcima u depou. Ja očekujem da ćemo sa restauratoskim radovima krenuti tek početkom sledeće godine. To je realno, imajući u vidu dosadašnju dinamiku i stepen ugroženosti ovih ikona, da ćemo za dve godine kompletan ikonostas uspeti da konzerviramo i da ga montiramo u samome hramu."
Ne samo ovaj iz Bobote, već i drugi ikonostasi Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, da ne bi bili uništeni tokom rata devedesetih godina, bili su demontirani i doneseni u Patrijaršijski dvor u Sremskim Karlovcima i svaki je predmet popisan uz odgovarajući revers – navodi Vapa, pojašnjavajući, inače, da sve konzervatorske radove finansira Republika Srbija:
"Ikone i u drugim hramovima su oštećene, na njima dugo godina nije rađeno. Mi imamo neke prioritetne radove koje planiramo. Jedan od takvih prioritetnih radova je svakako i rad na ikonostasu iz zimske kapele u Patrijaršijskom dvoru u Dalju. Taj projekat je gotov i predstavljen predstavnicima Hrvatske službe zaštite i taj posao bi trebao kraće da traje. Ukoliko bi sredstva bila obezbeđena do juna meseca, mi bismo mogli posao da završimo do kraja ove godine."
Sve što je od umetnina iz Hrvatske bilo u depoima Muzeja Vojvodine, već je vraćeno – odgovara na naše pitanje direktor Ranko Končar:
"Neke predmete, moram da kažem, smo i sami nosili do Osijeka, išao sam i ja do Osijeka. Sve smo to vratili i regulisali. Što se tiče Muzeja Vojvodine, on jednostavno nema nikakvih obaveza u tom smislu."
Sličnu tvrdnju iznosi i direktor Muzeja grada Novog Sada, Drago Njegovan:
"U Muzeju grada Novog Sada bili su neki predmeti iz Gradskog muzeja u Vukovaru koji su sad vraćeni. Naravno da su bili tretirani kao kulturna dobra, zaštićeni. Još je ostala jedna keramička peć koja će biti vraćena, pošto tada nije mogla biti transportovana."
Predstavnici Republike Hrvatske, međutim, iznose da još uvek iz Srbije potražuju gotovo 25 hiljada umetničkih predmeta. O tome zašto, dakle, proces vraćanja umetnina traje tako sporo i dugo, stručnjak iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Marko Omčikus iznosi ovakvo mišljenje:
"Sve to nije moralo toliko dugo da traje - to je tačno. Drugo je pitanje da li je moralo da se ide u neke detaljnije restauracije, odnosno konzervatorske postupke. Jer, kada se materijal izmesti, on naravno mora da bude pod konzervatorskim nadzorom, i to podrazumeva da se čine određene nužne konzervatorske mere. Ja lično mislim da jeste sve to dugo trajalo i još uvek dugo traje. Ali verovatno, ako je sad započet neki proces restauracije, onda treba i da se finalizuje. Ne mislim da treba i dalje da se oteže. Pogotovo ne mislim, ali uvek slutim da je to problem, neko političko nadmudrivanje."

Iz zagrebačkog ugla

Od 2001. do 2007. godine u Hrvatsku je iz Srbije vraćena približno polovica kulturnih dobara nestalih, otuđenih ili opljačkanih za vrijeme rata – izvjestila je novinare predsjednica hrvatskog Povjerenstva za povrat umjetnina, Branka Šulc:

"Oko 45.000 predmeta iz muzeja i galerija je nestalo i otuđeno. Jedan dio, 21.000 predmeta, je vraćeno. Najveće cjeline su iz Gradskog muzeja Vukovar, Memorijalnog muzeja Jasenovac i Ernestinove likovne kolonije. Potražujemo još 24.844 muzejskih predmeta.Sljedeća naša zajednička aktivnost u povratu kulturnih dobara vezana je za manastir i riznicu manastira Krupa i Krka. Jedan veliki dio kulturne baštine iz toga manastira danas je na pohrani u Muzeju pravoslavne crkve u Beogradu i bit će vraćen kada budu stečeni uvjeti u toku ove godine."

Što se tiče dijela nestale građe iz Memorijalnog centra logora Jasenovac, Šulc je kazala da su dobili egzaktne informacije prema kojima se nijedan predmet ne nalazi u Muzeju genocida u Beogradu:

"Naša potraživanja su sada usmjerena prema Interpolu."
Troškove restauracije i konzervacije kulturnih dobara iz Hrvatske, koja se od ranih devedesetih nalaze u ustanovama kulture u Srbiji, snosi Ministarstvo republike Srbije, a Ministarstvo republike Hrvatske obnavlja, uz ostalo, u Hrvatskoj i pravoslavne crkve i manastire, te osigurava sigurnosne uvjete za njihove riznice. Obostranu suradnju predstavnica hrvatske naziva - više nego korektnom:
"Nema zatvorenih tema. Vrlo je korektna suradnja i o svemu se uspijeva dosegnuti dogovor."
U hrvatskom Ministarstvu kulture ocjenjuju da nema i neće biti problema s povratom umjetnina koje su u srbijanskim muzejima i crkvenim institucijama, no velik broj umjetničkih dobara je za vrijeme rata opljačkan i završio na crnom tržištu, pa za njima traga Interpol, ali zasad bez rezultata.
XS
SM
MD
LG