Dostupni linkovi

logo-print

Šatorska naselja i politička manipulacija


No, podizanje šatorskih naselja do sada nije imalo rezultata u rješavanju problema. Analitičar Ivan Šijaković upozorava da podizanjem šatorskih naselja građani rizikuju da budu politički izmanipulisani, što neće doprinijeti rješavanju problema:

„Bez jednog ozbiljnijeg pristupa mi ćemo samo imati ovu jednu vrstu manipulacije, jednu vrstu izgubljenosti tih ljudi i zloupotrebe njihovih sudbina od strane, rekao bih, sada se to već može jasno vidjeti, grupice političara ili eventualno dvije-tri političke partije, koji se na toj njihovoj muci i toj njihovoj nevolji održavaju, prikupljaju sebi nekakve pozicije, rade na bazi stvaranja konflikta.“

Direktor Centra za ljudska prava Sarajevskog univerziteta Dino Abazović dijeli mišljenje da problem treba rješavati u lokalnim zajednicama. Prvo kroz administrativne reforme, a potom i kroz aktivniji angažman samih građana:

„Ova otuđenost, alijenacija političara od lokalnog nivoa upravo govori da sama struktura, sam administrativni ustroj ove države ne zadovoljava one osnovne potrebe ljudi kojih se to, zapravo, najviše i tiče. Ako pogledate, tecimo jednostavnu situaciju da Sarajevo, kao paradigma državnih institucija, figurira kao problem rješavanja tih problema, onda ljudi vrlo jasno osjećaju odakle inicijativa treba da krene. Pojednostavljeno, u kontekstu donošenja političkih odluka, inivijativa zaista mora krenuti sa državnog vrha i u smislu državnih institucija. Ali, to nikako ne amnestira lokalne političare i lokalne aktere da sami moraju zaista sa ljudima naći najbolje načine, najbolje modalitete da se stvari rješavaju. Ja zaista mislim da je građanski neposluh, u smislu onoga što podrazumjeva civilizirano građansko-demokratsko organiziranje, jedan od načina da se bojkotuju opštinska vijeća, da se bojkotuju određena tijela, da se, jednostavno, tim ljudima da na znanje da oni moraju, jednostavno moraju, ispunjavati one obaveze za koje su tu dovedeni.“

Šijaković je mišljenja da bi političari morali ispunjavati svoje obaveze i imati odgovornost prema onima koji ih na kraju i biraju na izborima:

„U politici ljudi moraju da se ponašaju odgovornije. Na sljedećim izborima je potrebno postaviti kriterije gdje ne mogu doći ljudi koji su do sada radili i do sada pokazali neodgovornost i tome slično, prosto da bi se ti ljudi malo trgli.“

Treba živjeti s povratnicima

Državni parlamentarac i predsjednik SGV-a prof. Mirko Pejanović uputio je prijedlog Parlamentu da poslanici formiraju delegacije koje će redovno posjećivati mjesta povratka i razgovarati sa povratnicima o njihovim problemima:

„Treba biti s ljudima i znati njihove probleme, a onda, ko ima moć, a imaju poslanici, imaju zakonodavnu moć, donositi zakone koji mogu rešavati te probleme. To je taj deo i to je taj smisao.“

Profesor Zdravko Grebo predložio je da ugledni građani, ne čekajući na političare koji su mnogo puta u posljednjih deset godina omanuli, presele u Srebrenicu i u druga manja mjesta, žive sa povratnicima jedno vrijeme:

„Ja upravo idem u Srebrenicu. Ja hoću, zato što hoću da radim tamo i kupim, kupimo neki stan i da prijavim svoje boravište tamo, međutim, uvijek imam malu nelagodu da ljudi ne protumače to kao sticanje nekih jeftinih, bilo humanitarnih, bilo političkih poena. Ništa dalje od toga. I zato ne volim o tome pričati. Međutim, moja ideja je ova: da svako od nas ode i tamo i radi. Bio to Kamerni teatar, FK Željezničar, Sarajevski univerzitet, Udruženje pisaca, arhitekte, i da jednostavno pripomognu da se od Srebrenice, i ne samo od Srebrenice, tu je i Bratunac, Konjević Polje, pa vjerovatno i Zvornik, pa i Skelane, učini koliko toliko mjesto za pristojno življenje. Ništa ni više, ni manje od toga.“
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG