Dostupni linkovi

logo-print

Srebrenica će trajno ostati u RS


Predsjednik Vlade RS upozorio je u srijedu da su neka politička pitanja u BiH bitno usložnjena nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, u kojoj je navedeno da je u Srebrenici počinjen genocid. Dodik podsjeća da je Vlada Republike Srpske, zajedno sa funkcionerima Republike Srpske "kroz izjavu, definitivno prihvatila i rekla da je savršeno jasno šta tamo piše i šta to znači" Međutim, naglašava Dodik:

"Mi ne mislimo da dodatna politizacija koja se desila je dobra za samu Srebrenicu i da treba da bude dio koji će podržati Vlada. Ja jasno ovdje kažem da će Srebrenica trajno ostati u sastavu ustavno-pravnog poretka RS, da nije moguć nikakav poseban status, niti će se to desiti. I u tom pogledu, mislimo i što se dešava i što nam je žao: mislimo da je manipulacija, da ljudi koji se nalaze zbog problema Srebrenice u Sarajevu pod šatorima mislimo da su politički izmanipulisani i naprosto mislimo da je to dio politike koja ne donosi dobro nikome, pogotovo tim ljudima koji se tamo nalaze. Pozivam sve građane u Srebrenici da pokušaju zajedno da rade i da zajedno sa Vladom i opštinskom upravom učine sve da Srebrenica mjesto u kojem može da se živi i koje ima razvojnu perspektivu."

Srebrenica traži pravdu u Sarajevu

Već drugu sedmicu Srebreničani žive u šatorima, smještenim u Sarajevu. Kažu da niko od njih u glavni bosanskohercegovački grad nije došao od sile, već s ciljem da Srebrenica dobije specijalni status u okviru Bosne i Hercegovine. Pomoć dobijaju od nevladinih organizacija, dok im domaći političari nisu konkretno pomogli. U cijeli slučaj umiješala se Kancelarija visokog predstavnika koja je najavila za narednu sedmicu skup na kojem će biti utvrđeni konkretni pomaci kada je riječ o održivom povratku u Srebrenicu.

Behara Hasanović već osam dana provodi ispod šatora nedaleko od sarajevske olimpijske dvorane Zetra. Sa oko sedamdesetak srebreničkih žitelja, Behara je, kako kaže, u Sarajevo došla da traži specijalni status za Srebrenicu. 95'. godine izgubila je sina i muža i veliki broj uže porodice.

«To je naše ognjište, to je naša zemlja. Zbog genocida da zarade naziv 'Srpska Republika’? To ne možemo dozvoliti nikad.»

Sedamdesetjednogodišnja Šuhra je jula '95. izgubila dva sina i kaže jedina je žena u familiji koja je ostala živa.

«Bolno je... i došle smo ovdje da tražimo prava. Ili nek nam daju distrikte Srebrenice. Nećemo da onaj muhur (pečat) Draže Mihajlovića bude na ličnoj karti, na svakom papiru. K'o god vadi u Srebrenici papire, onaj muhur ima njihove orlove. Pa kako to može da se radi u Bosni? Pa što da nosim u dokumentima te njihove simbole? Moja dva sina, moja dva oka iz glave nemam....»

Kamp u kojem trenutno žive Srebreničani ima 25 šatora, postavljenih bukvalno na asfaltu. U svakom od njih nalazi se po šest kreveta, koji su donacija nevladinih organizacija. U najvećem šatoru ima nekoliko stolova, namijenjenih za objedovanje, ali i razgovore. Kupatila nemaju, pa osnovne higijenske uslove obavljaju u kućama Sarajlija u blizini. Zbog toga neki od njih već imaju zdravstvenih problema.



Amir Kulaglić kaže da će pod šatorima ostati do ispunjena zahtjeva, ali da neće dozvoliti da to traje nekoliko mjeseci:

«Mi nećemo postupiti na način kako su postupili poljoprivrednici. Ako bi mi čekali ovdje dvije godine, poslije dvije godine nećete imati ovdje nikoga iz Srebrenice da priča o problemima u Srebrenici i povratku u Srebrenicu.»

Na naš upit zbog čega se za specijalni status grada ne bore, umjesto u Sarajevu, u Srebrenici, predsjednik Incijativnog odbora za posebni status Srebrenice Ćamil Duraković odgovara:

«Srebrenice se samo svi sjećaju 11. jula. Nažalost, dođu jedan dan, čuju kako je, šta je, i odu, ali mi smo željeli, jednostavno, Srebrenicu premjestiti ovdje, u srce države, u glavni nam grad, u Sarajevo, gdje se nalaze te relevantne institucije. Mislim da sa ovog mjesta i sa ovim našim žrtvovanjem – mislim – živjeti u jednom kamp naselju – mislim da želimo pokazati koliko snage naša inicijativa ima.»

Ako Srebrenica ne može u BiH, može BiH u Srebrenicu

Kamp preživjelih Srebreničana tokom proteklih dana posjećivali su uglavnom predstavnici nevladinih organizacija. Domaći političari nisu im do sada konkretno ništa pomogli.

Povodom njihovog dolaska u Sarajevo reagovala je Kancelarija visokog predstavnika koja je najavila da će ove sedmice organizovati sastanak predstavnika entitetskih i državnih vlasti. To će ujedno biti priprema za skup naredne sedmice, na kojem će biti utvrđeni konkretni pomaci kada je riječ o održivom povratku u Srebrenicu. O tome govori portparol OHR-a Mario Brkić:

«Ono na što je naglasak stavio i sam Visoki predstavnik, je utvrđivanje koraka koji se trebaju poduzeti kako bi se proces pravde, privođenje onih koji su osumnjičeni za ratne zločine, ubrzao, a s druge strane omogućio i kvalitetniji i održiviji povratak onih koji su u Srebrenici i okolini Srebrenice.»

Član savjetodavnog odbora Memorijalnog kompleksa Potočari Hasan Nuhanović za naš radio navodi da iz OHR-a, tokom sastanka koji je jučer održan, nije bilo riječi o specijalnom statusu Srebrenice, ali da je zamjenik Visokog predstavnika Rafi Gregorijan, ipak, dao određena obećanja:

«Rekao je da postoji mogućnost da se uspostavi jedna isturena jedinica ili odjeljenje SIPA-e u Srebrenici, da se uspostavi istureno odjeljenje tužilaštva BiH u Srebrenici, sa zadatkom da istražuje ratne zločine. On se ovako izrazio: ako Srebrenica ne može doći u državu Bosnu i Hercegovinu, može država Bosna i Hercegovina doći u Srebrenicu.»
Srebreničani smješteni u kampu kažu da se ne misle vraćati u Srebrenicu ukoliko im se zahtjevi ne ispune. Prema njihovim riječima, u tom slučaju, napustiće Bosnu i Hercegovinu, i krenuti prema evropskim zemljama.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG