Dostupni linkovi

logo-print

Srebreničani mogu doživjeti što i Srbi


Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u više navrata je kazao kako je opredjeljen za BiH, a ne samo dobrobit jednog entiteta i da bosanski Srbi svoj status ne treba da povezuju sa rješenjem kosovskog pitanja. U intervjuu Radiju Slobodna Evropa Špirić pojašnjava da je za prosperitet zemlje nedopustivo da se jedan njen dio brzo i snažno razvija a drugi zaostaje, te da ljudi u BiH moraju shvatiti da su potrebni jedni drugima. Kada je u pitanju inicijativa za izdvajanje Srebrenice iz RS, Špirić upozorava kako postoji opasnost da Srebrenica i Srebreničani dožive ono što su doživjeli Srbi od svojih lidera.

Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao međunarodno priznate države nije upitan i nije upitno da je Republika Srpska kao entitet sastavni dio BiH, kaže Špirić:

„To ne spori niko, bez obzira iz koje političke partije dolazi, iz Republike Srpske, jedne političke partije koje zastupaju samo srpski korpus. A to je posve jasno. Posve je jasno da se ne može desiti da se jedan dio Bosne i Hercegovine snažno razvija, dok drugi propada. Iz tog filma moramo izaći. Dakle, ovdje moramo pokazati više smisla jedni za druge, da smo jedni drugima potrebni da bismo svi uspjeli. Ja zapravo ne mogu da vjerujem da postoji neko u BiH da živi i da se raduje neuspjehu. I zato, kad sam govorio o ekonomskim projektima, postavio sam pitanje zašto bi Rafinerija u Brodu bila problem Nikole Špirića koji ne živi u Brodu, a ne bi bila nekog stanovnika Sarajeva ili Mostara ili Bihaća? Ili – zašto Aluminij ne bi bio i moj problem, kao i Mostarca, i za neki kolektiv ovdje, u Sarajevu? Ako ne budemo njegovali taj princip, bliže smo da zajedno propadnemo nego da zajedno uspijemo. I ono što ja želim da kažem, da Srbi u BiH, u RS, ne bi bilo dobro da upadnu u tu zamku da izgrađuju imidž Srbi na Srbijance. To naprosto nije moguće. To bi bilo traganje, vjekovno traganje za izgubljenim identitetom.“

Govoreći o zahtjevu za posebnim statusom Srebrenice, Špirić napominje da ovaj grad ne smije biti model po kojem će se ukazati da je u BiH nemoguć zajednički život:

„Ako neko misli da bi trebalo svakio dan ponavljati, mada je ne mislim da možda i to treba da se upozorava upravo radi budućnosti, ali ako to treba svaki dan ponavljati da bismo pokazali da jedni drugima nismo potrebni, da smo jedni drugima svašta radili, da je nemoguć zajednički život... Srebrenica ne smije biti model u kojem će se reći da je život zajednički nemoguć u Bosni i Hercegovini. Zapravo, ako to neko hoće, on već ima podijeljenu Bosnu i Hercegovinu, ima trodjelnu podjelu, a treba sve učiniti ovdje da ova zemlja uspije i ja mislim da upravo u tom smislu treba modelirati taj život, život u Srebrenici.“

Predsjedavajući Vijeća ministara upozorava kako postoji opasnost da Srebrenica i Srebreničani dožive nešto što su doživeli Srbi od svojih lidera:

„Neoprostiva je greška srpskim liderima koji su pozvali Srbe da napuste Sarajevo. Danas Srbi za tim žale. Kao što će biti neoprostiva greška liderima iz reda bošnjačkog korpusa koji Srebreničane pozivaju da napuste Srebrenicu. Ja ih pozivam da ostanu u Srebrenici, da prihvate ispružene ruke pomoći sa koje god strane da dođu i da oblikuju svoj život u Srebrenici.“

Špirić se nedavno založio za pokušaj uvođenja još jedne stope poreza na dodanu vrijednost:

„Ja izbjegavam da dajem komentare sve dok ne dobijemo tu državnu matematiku, a kada je dobijemo, onda moramo voditi razgovore unutar Vijeća ministara, sa vladama entiteta, sa različitim socijalnim grupacijama i da vidimo šta je to što će biti najniža stopa PDV-a.“

Bosna i Hercegovina, smatra Špirić, mora odustati od državnog autizma kojim se do sada bavila i ne smije činiti bilo šta što bi entitete tjeralo u destrukciju:

„Zapravo, takva politika bila je bivše Jugoslavije. Bilo im svejedno kako se osjećaju Slovenci, kako Hrvati, kako Makedonci, kako Albanci. I šta se desilo? Sve su to danas samostalne države. Zato rukovodstvo države Bosne i Hercegovine mora imati povećan osjećaj i senzibilitet sa zahtjevima entiteta.“
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG