Dostupni linkovi

logo-print

Programski savjet kao jedno od rješenja


RSE: Uskoro će pred državni parlament, pred poslanike, vaš zahtjev za povećanje RTV takse sa šest na 11 maraka. Ljudima se nekako čini kako je ovo, bezmalo pa dvostruko poskupljenje, neumjereno i neutemeljeno.

DERETIĆ: Mi smo bili svjesni da će to imati negativan odjek u javnosti, ali je to naprosto bila nužnost. Želim da podsjetim gledaoce da je ta visina RTV takse određena u vrijeme kada su postojale Federalna i Radio-televizija Republike Srpske. Federalna je ubirala tu taksu na teritoriji Federacije BiH, a Radio Televizija RS-a na teritoriji Republike Srpske. U međuvremenu je došlo do bitnih promjena. Poznato je da je parlament usvojio nove zakone, da je formirana BH Televizija i BH Radio. To su mnogo veći troškovi i sada je ta taksa postala suviše malena da bi javni radio-televizijski sistem BiH mogao da opstane. Uz to hoću da podsjetim da je to najmanja RTV taksa u Evropi i da se nije mijenjala u posljednjih devet godina, u toku kojih su se mijenjale cijene mnogih drugih usluga koje koriste građani Bosne i Hercegovine.

RSE: Da, ali te ne moram podsjećati da mi isto tako imamo i najmanja primanja u Evropi, ili među najmanjima.

DERETIĆ: Mi smo toga bili svjesni. Finansijske službe su izračunale da je optimalna taksa između 14 i 15 KM, ali se naprosto nismo smjeli ni usuditi izaći pred parlament sa takvim prijedlogom.

RSE: Dio javnosti misli da ima još rezervi u skupljanju onoga što se ranije zvalo pretplata i da isto tako ima unutarnjih rezervi u okviru ovih subjekata. Javnost naime misli da ima mnogo više ljudi tamo zaposlenih nego što se proizvodi minuta programa.

DERETIĆ: Racionalizacija ljudstva će se sigurno vršiti u periodu koji je pred nama. Sigurno je da ima i rezervi. Ali ako bismo uspjeli povećati naplativost RTV takse i za 20 posto, to bi bilo tek toliko da javni radio-televizijski sistem dođe do neke nule. O ozbiljnijim ulaganjima u programe, o ozbiljnijim ulaganjima u tehniku i bilo koje druge resurse, ne može se razmišljati ni sa mnogo uspješnijom naplatom RTV takse.

RSE: To ćemo ostaviti poslanicima i poslovodstvu.

DERETIĆ: Naravno. To je samo u formi prijedloga, otišlo je prema Regulatornoj agenciji za komunikacije i prema parlamentu i sigurno je da će se oni mnogo ozbiljnije i mnogo stručnije pozabaviti ovim prijedlogom.

RSE: Kada govorimo o parlamentu, moramo pomenuti činjenicu da još uvijek nije dovršena legislativa na svim ovim nivoima. Posao oko dovršenja RTV sistema i servisa nije završen, a to je jedna od obaveza prema napretku u procesu evropskih integracija.

DERETIĆ: Pa ključna kočnica je – to je poznato – da Parlament Federacije nije usvojio federalni zakon, tako da ni Federalna televizija ne može da izabere upravni odbor, niti da donese statut. To je ključna kočnica, jer u takvoj situaciji ni upravni odbor javnog radio-televizijskog sistema, sastavljen od upravnih odbora tri javna emitera, ne može da donosi validne odluke. Bojim se da će sve biti u zastoju dok federalni Parlament ne usvoji zakon o javnom radio-televizijskom servisu.

RSE: U ovom trenutku ne mogu preskočiti jedno pitanje koje se nameće samo od sebe. Najveći dio javnosti, barem u Federaciji, upravni odbor na čijem si ti čelu sumnjiči da djeluje po političkom diktatu.

DERETIĆ: Ja odgovorno tvrdim da te kvalifikacije potiču od nekih lobija i od inicijatora procesa na koje smo mi ukazivali tokom svog rada. Nažalost, to je nešto što je organizovano i protiv čega Upravni odbor ne može da se brani. Niti ja to pokušavam ni lično, iako postoje i lični ataci.

RSE: Ja sa svoje strane moram reći da mi je bilo prilično čudno da niste stali u zaštitu svojih novinara kad im je premijer Republike Srpske Dodik uskratio pravo na rad, ili barem javnost nije o tome obaviještena.

DERETIĆ: Takvu kvalifikaciju ne bih mogao prihvatiti. Onaj ko je gledao istupe, bar mene kao predsjednika Upravnog odbora, mogao je vidjeti da sam ja osudio taj čin, jer on naprosto nije prihvatljiv u zemljama koje gaje neke demokratske procese. Međutim, ono što ni štampa, ni drugi mediji nisu htjeli da objavljuju, to je da ono pismo koje je otišlo u javnost u ime redakcijskog kolegija Televizije, otišlo je pod vrlo sumnjivim okolnostima. Iza tog pisma nije stajao redakcijski kolegij, on nije ni održan. To je naprosto bilo pismo jednog, dva ili tri pojedinca. Drugo, mi ni do dan danas, a mislim da nije ni postojalo, nismo dobili nikakvo saopštenje Vlade Republike Srpske i smatrali smo, ako smo ozbiljan upravni odbor, da ne trebamo ni reagovati, niti se time baviti, bez obzira da li je to vlada ili neka druga institucija. Htjeli smo naprosto da izanaliziramo kakav je to naš program. Što je u krajnjem slučaju i naša obaveza, jer mi smo javni servis.

RSE: Može biti da kod nas još uvijek nije do kraja definisan ni pojam javnosti, a bogami ni javnog servisa, pa se dešava da je čitav taj sistem na nekoj klackalici između javnog servisa i državne televizije. Ko bi, prema tvom stanovištu, trebalo da arbitrira kad se recimo upravni odbor i menadžersko-uređivački tim ne slažu oko nekih procjena? Da li bi to trebao biti recimo neki savjet?

DERETIĆ: Ja se uvijek zalažem za instituciju savjeta. Ona je naprosto dobrodošla svakom mediju. Evo mi smo sad u fazi da formiramo programski savjet i insistiramo na njemu. Ali mislim da su svakom upravnom odboru, pa i ovom našem, potrebna savjetodavna tijela i programski savjeti iznad svega.

RSE: Da, i to savjet koji će biti sastavljen od nezavisnih pojedinaca, koji neće biti birani u parlamentima, nego upravo od javnosti, od ljudi koji plaćaju RTV taksu ili pretplatu.

DERETIĆ: Upravo tako – prvenstveno ljudi od struke, ali i ljudi iz reda svih naroda, jer je to, naprosto, u BiH naša nužnost.

RSE: Ja se nadam da će radio-televizijski servis napredovati i raditi onako kako se to od njega očekuje, bez obzira da li ova taksa bila šest ili 11 maraka.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG