Preko 30.000 hiljada građana BiH svojim potpisom podržalo je stvaranje trećeg entiteta, navodi Pločkinić, što je, čini se, ohrabrilo bh. političare da ozbiljnije razmotre staru ideju.
„Znači, čak političke stranke, ne samo hrvatske, nego i bošnjačke i srpske, složile su se sa našim stavovima i prihvatili su ih, stavili su ih u razmatranje,“ kaže Pločkinić, ali tu tvrdnju Radiju Slobodna Evropa nije mogao verifikovati.
Ipak, o konkretnim imenima kao i političkim strankama Pločkinić nije želio govoriti prije konferencije za novinare, čije je održavanje planirano u junu mjesecu. Tada će, navodno, biti obznanjeni spiskovi sa potpisima građana koji su uzeti metodom direktnog uzorka. U toku je prebrojavanje glasova pristiglih iz Hercegovine, naglašava dalje Pločkinić, te dodaje kako će potpisivanje biti prošireno na Sarajevo, Banjaluku i Brčko:
„Tako da smo mi otvoreni za sve prijedloge, otvoreni smo za sve one koji podržavaju nas i naše stavove.“
Potpisivanje peticije organizira Nakladnička kuća “Croatia Libertas” (Norval, Canada), koja je počela sa lobiranjem u međunarodnoj javnosti, tvrdi Pločkinić. Njegove navode je teško provjeriti. Naime, za razliku od prethodnih godina, kada su i kroz “Hrvatsku samoupravu” vodeći političari iz hrvatskog naroda, pokušali ostvariti treći entitet, on se sada, kako tvrdi analitičar Zoran Krešić, koristi u svrhu jeftine dnevne politike:
“Ono što se meni čini posebice zanimljivim je to koliko su hrvatski političari neiskreni, koliko licitiraju gotovo sa emocijama naroda, što pokazuju brojni pokušaji,tj. priče o uspostavi entiteta ili samouprave. S druge strane, postoje i oni hrvatski političari ,ali, uvjetno kazano i političari sa sve tri strane koji bi ponudili “nešto bolje”. U načelu nitko ne nudi ništa dobro, makar ne kad je u pitanju suživot, odnosno BiH”.
Dok u većinski bošnjačkim strankama troentitetski model BiH odbacuju kao nastavak podjela, većina stranaka u Republici Srpskoj na čelu sa Miloradom Dodikom mišljenja su da Hrvatima treba omogućiti pravo na entitet u BiH. Rajko Vasić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata BiH kaže za Radio Slobodna Evropa:
«Mislimo da je teško načiniti tronožac sa dvije noge u BiH. Ta politička koncepcija se uklapa u našu generalnu koncepciju federalizacije BiH.»
Amir Zukić iz Stranke demokratske akcije nije siguran da je to dobra ideja:
«Mislim da te ideje ne doprinose političkoj stabilnosti BiH, njenom imidžu i priključenju EU. Nisu to dobre ideje»
Profesor Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić ne dvoji da je među nekim hrvatskim političarima još uvijek živa misao o «trećem entitetu», bez obzira na teze Katoličke crkve o regionalno uređenoj BiH. Kukić, s druge strane, naglašava kako osim srpskih političara «troentitetski model» podržava i dio bošnjačkih političara:
«Činjenica je da u SDA ili njenom dijelu imate one koji još uvijek sa simpatijama gledaju na vehabijski pokret. To naprosto vodi na zaključak da iza toga stoji skrivena želja ili čežnja za ostvarivanjem Bošnjačke ili Muslimanske države. Prema tome, što se tiče tih nacionalnih filozofija, nisam specijalno siguran da one uopće bježe od mogućeg takvog scenarija raspleta u BiH «.
Bez obzira na scenarij kakav budu dogovorili BH političari, Kukić naglašava kako puno uvažavanje individualnih i kolektivnih prava mora biti zagarantirano ako BiH želi odložiti balast prošlosti i biti dio velike evropske porodice.
„Znači, čak političke stranke, ne samo hrvatske, nego i bošnjačke i srpske, složile su se sa našim stavovima i prihvatili su ih, stavili su ih u razmatranje,“ kaže Pločkinić, ali tu tvrdnju Radiju Slobodna Evropa nije mogao verifikovati.
Ipak, o konkretnim imenima kao i političkim strankama Pločkinić nije želio govoriti prije konferencije za novinare, čije je održavanje planirano u junu mjesecu. Tada će, navodno, biti obznanjeni spiskovi sa potpisima građana koji su uzeti metodom direktnog uzorka. U toku je prebrojavanje glasova pristiglih iz Hercegovine, naglašava dalje Pločkinić, te dodaje kako će potpisivanje biti prošireno na Sarajevo, Banjaluku i Brčko:
„Tako da smo mi otvoreni za sve prijedloge, otvoreni smo za sve one koji podržavaju nas i naše stavove.“
Potpisivanje peticije organizira Nakladnička kuća “Croatia Libertas” (Norval, Canada), koja je počela sa lobiranjem u međunarodnoj javnosti, tvrdi Pločkinić. Njegove navode je teško provjeriti. Naime, za razliku od prethodnih godina, kada su i kroz “Hrvatsku samoupravu” vodeći političari iz hrvatskog naroda, pokušali ostvariti treći entitet, on se sada, kako tvrdi analitičar Zoran Krešić, koristi u svrhu jeftine dnevne politike:
“Ono što se meni čini posebice zanimljivim je to koliko su hrvatski političari neiskreni, koliko licitiraju gotovo sa emocijama naroda, što pokazuju brojni pokušaji,tj. priče o uspostavi entiteta ili samouprave. S druge strane, postoje i oni hrvatski političari ,ali, uvjetno kazano i političari sa sve tri strane koji bi ponudili “nešto bolje”. U načelu nitko ne nudi ništa dobro, makar ne kad je u pitanju suživot, odnosno BiH”.
Dok u većinski bošnjačkim strankama troentitetski model BiH odbacuju kao nastavak podjela, većina stranaka u Republici Srpskoj na čelu sa Miloradom Dodikom mišljenja su da Hrvatima treba omogućiti pravo na entitet u BiH. Rajko Vasić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata BiH kaže za Radio Slobodna Evropa:
«Mislimo da je teško načiniti tronožac sa dvije noge u BiH. Ta politička koncepcija se uklapa u našu generalnu koncepciju federalizacije BiH.»
Amir Zukić iz Stranke demokratske akcije nije siguran da je to dobra ideja:
«Mislim da te ideje ne doprinose političkoj stabilnosti BiH, njenom imidžu i priključenju EU. Nisu to dobre ideje»
Profesor Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić ne dvoji da je među nekim hrvatskim političarima još uvijek živa misao o «trećem entitetu», bez obzira na teze Katoličke crkve o regionalno uređenoj BiH. Kukić, s druge strane, naglašava kako osim srpskih političara «troentitetski model» podržava i dio bošnjačkih političara:
«Činjenica je da u SDA ili njenom dijelu imate one koji još uvijek sa simpatijama gledaju na vehabijski pokret. To naprosto vodi na zaključak da iza toga stoji skrivena želja ili čežnja za ostvarivanjem Bošnjačke ili Muslimanske države. Prema tome, što se tiče tih nacionalnih filozofija, nisam specijalno siguran da one uopće bježe od mogućeg takvog scenarija raspleta u BiH «.
Bez obzira na scenarij kakav budu dogovorili BH političari, Kukić naglašava kako puno uvažavanje individualnih i kolektivnih prava mora biti zagarantirano ako BiH želi odložiti balast prošlosti i biti dio velike evropske porodice.
