Dostupni linkovi

logo-print

Sa koliko jezika u Evropu?


Pitanje mogu li, odnosno da li će, svi jezici s područja bivše Jugoslavije sutra biti i službeni jezici Europske unije, otvorio je zastupnik iz Velike Britanije u Europskom parlamentu, Charles Tannock. On je pri tom upitao može li se pitanje jezika riješiti na način da se uvede nekadašnji srpsko-hrvatski pa da se ulaskom novih država Europsku uniju ne dobije toliko novih jezika, misleći na hrvatski, bosanski, srpski i crnogorski. To bi, prema njegovom mišljenju, opteretilo europski proračun.

Na naš upit može li se dosta desiti da Tannockov stav postane i zvanična inicijativa, Jelko Kacin, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu, kaže:

«Sve dok budemo imali situaciju da sada prevodimo na irski jezik, kojeg sada stvarno govori samo deset posto stanovništva Irske, svaka nova članica ima pravo da svoj jezik napravi službenim jezikom Europske unije.»

Rukovoditeljica službe za prevođenje u Direkciji za europske integracije BiH Katarina Peroš kaže da je Tannock iznio osobni stav na koji ima pravo, ali da se o konkretnoj inicijativi ne može govoriti jer ona nije sukladna europskoj jezičnoj politici. Peroš, koja je magistrirala na temu jezičnog problema u Europskoj Uniji, podsjeća da je Unija odredila pravila jezične politike u vrijeme njenoga osnivanja:

«Svaka nova članica je sa sticanjem članstva imala pravo tražiti status službenog jezika u Evropskoj uniji za vlastiti službeni jezik. Troškovi prevođenja iznose dva do tri eura po stanovniku Evropske unije. Dakle, to su zvanični podaci koji se mogu provjeriti i na veb stranici Evropske unije. Uopće se ne radi o tako velikim troškovima, a s druge strane, troškovi i kad bi bili mnogo viši, mogu se tretirati kao cijenom ravnopravnosti svih građana Evropske unije. I sasvim je sigurno da u tom pogledu je teško da će doći do bilo kakve promjene.»
XS
SM
MD
LG