Dostupni linkovi

logo-print

Podjela Kosova je plan "B"


Neusvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti o statusu Kosova najviše bi moglo pogoditi srpsku zajednicu na Kosovu i srpska Vlada bi trebala razmisliti da li je pametno da nastavlja lobirati kod službene Moskve da iskoristi pravo veto na rezoluciju Ujedinjenih naroda, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa dr Florian Beieber, profesor na Sveučilištu Kent u Velikoj Britaniji.


RSE:
Srbija je odlučna suprotstaviti se Zapadu u pogledu statusa Kosova. Koji bi mogao biti slijedeći korak Vlade u Beogradu?

BIEBER: Mislim da Vlada u Beogradu čeka posjet tima Vijeća sigurnosti UN, kao i ruskih i kineskih dužnosnika, kako bi im još jednom poručili da odbacuju Ahtisaarijev plan o Kosovu. Ali ne vidim da srpska Vlada ima bilo kakav novi prijedlog, osim onoga staroga - da je protiv nezavisnosti Kosova. Ne vidim da bi mogla bilo koga uvjeriti da ima nešto novo ili neki izlaz iz postojećeg ćorsokaka.

RSE: No, neki analitičari, ali i srpski političari na Kosovu, čak i oni umjerenijih političkih stavova, ističu da ukoliko Kosovo dobije status nezavisnosti, da su Srbi na sjeveru spremni objaviti izdvajanje iz Kosova. Da li je nešto tako moguće?

BIEBER: To u mnogome ovisi o načinu na koji će Kosovo postati nezavisno. Bude li rezolucije UN-a i ne bude li ruskog veta, bilo bi vrlo teško za Srbe sa sjeveru da poduzmu takav korak. Realističnije je da u tom slučaju imate jednu vrstu deklaracije da će Srbi sa sjevera nastaviti održavati bliske veze sa Beogradom, umjesto da poštuju kosovske institucije vlasti, barem u izvjesnom razdoblju u skorijoj budućnosti. Scenarij izdvajanja je izvjestan samo u slučaju da Vijeće sigurnosti UN ne usvoji rezoluciju, pa dođe do unilateralnog priznanja Kosova od strane Sjedinjenih Država i nekih drugih zemalja. U tom slučaju, secesija ili neka vrsta deklaracije o izdvajanju sjevernog dijela je vjerojatnija.

RSE: Ipak, Srbija nastoji odgoditi odluku UN i Ahtisaarijev prijedlog o uvjetovanoj nezavisnosti. Mnogi ističu kako su srpski političari svjesni da ne mogu zadržati Kosovo i da je zapravo pravi cilj podjela Kosova. Kakvo je Vaše mišljenje?

BIEBER: Mislim da je stvarni cilj mnogih političara da se zadrže na vlasti. Smatram da političari u Srbiji, iz nekih razloga, vjeruju da će ih jedino pričanje o Kosovu održati na vlasti. Naravno, neki, poput Vojislava Koštunice, su uvjereni u to da Kosovo mora ostati dio Srbije. No, osobno mislim da je podjela Kosova bio "plan B" za većinu unutar političke elite u Srbiji, no "plan A" je da cijelo Kosovo ostane dio Srbije, što je po meni vrlo nerealistično. Uostalom, veći dio srbijanskih političara će vam privatno reći da ne vjeruju u to da će im Kosovo ostati, no to se javno ne usude reći.

RSE: Postoji li nešto što bi moglo prouzročiti nasilno ponašanje Albanaca na Kosovu?

BIEBER: Najveća opasnost od nasilja zapravo dolazi od neizvjesnosti i nesigurnosti. A ta nesigurnost može biti uzrokovana nedonošenjem Rezolucije UN ili ukoliko rezolucija potpuno i jasno ne uzme u obzir Ahtisaarijev plan. U tom trenutku postavlja se pitanje – što se dalje može dogoditi? To je kritični trenutak. Kako se nositi sa tom neizvjesnošću, da li će na djelu biti "ad hoc" politika ili će Ujedinjeni narodi i Evropska unija biti jedinstveni u pružanju jasne perspektive Kosovu? Dakle, ukoliko nema legitimne podrške i međunarodnih snaga na samom terenu, ukoliko nema jasnog stava za rješenje statusa Kosova, onda je moguće da dođe do nasilja. I zato mnogi promatrači, uključujući i mene, upozoravaju da bi neprihvaćanje Rezolucije UN bio daleko gori scenarij za same Srbe, nego za Albance na Kosovu. Zato mislim da stav srpske Vlade, po kojem ona temelji svoje adute na vetu Rusije, zapravo ugrožava živote Srba na Kosovu daleko više od bilo koje druge sile.

RSE: Među članicama EU postoje velike razlike oko statusa Kosova. Može li se dogoditi da, ukoliko u idućih nekoliko mjeseci UN prihvati rezoluciju, Unija i nije spremna preuzeti odgovornosti na Kosovu?

BIEBER: Evropska unija je nedvojbeno podijeljena oko statusa Kosova. Neke zemlje, poput Španjolske i Slovačke, su daleko skeptičnije od drugih unutar Unije oko nezavisnosti Kosova. No, bude li rezolucije UN-a, tada neće biti nikakvog problema oko podijeljenih stavova među članicama EU. Nema indicija da zemlje koje sam spomenuo neće prihvatiti angažman EU, ukoliko postoji jasan mandat. Osim toga, Unija se već duže vremena priprema za taj mandat i mislim da to neće biti problem. Izostanak jedinstva može samo biti stvarni izazov. No, ne bude li rezolucije Vijeća sigurnosti UN ili ukoliko ta rezolucija ne podrži Ahtisaarijev plan, već neke opcije ostavi otvorenima, tada je moguće da podjele budu očitije, posebno kada se bude trebalo odlučivati o alternativi sadašnjoj "mapi puta".
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG