Dostupni linkovi

logo-print

Četiri miliona eura za asfaltiranje


Naš gost je ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, doktor Andrija Lompar.

Milena VUKČEVIĆ

RSE: Opozicioni poslanici u Skupštini upozorili su da je u posljednjih 15 godina u Crnoj Gori potpuno zapostavljena saobraćajna politika. Kakav je Vaš komentar?

LOMPAR: Što se tiče perioda za posljednjih 15 godina, složio bih se da saobraćaj nije bio prioritet, kada uzmemo u obzir sve kroz šta je Crna Gora prošla. Sasvim je realno da se politika više bavila nekim drugim pitanjima, nego što je saobraćaj. Intenzitet saobraćaja u Crnoj Gori je u proteklih petnaestak godina bio izuzetno mali. Nismo imali veliku frekvenciju saobraćaja i veliki broj turista, nismo imali tako veliki broj vozila i po značaju je to bilo dosta zanemareno. Tokom prvog mandata vlade došlo je do značajnijih reformskih procesu u Crnoj Gori i u makro-ekonomskom smislu i u političkom smislu. Nakon dobivanja nezavisnosti stvorili su se neki preduslovi, tako da sam izuzetno zadovoljan činjenicom da saobraćaj dobija na značaju, da se saobraćajna infrastruktura postavlja kao jedan od razvojnih prioriteta Crne Gore. To znači da ipak ekonomske životne teme dobijaju na sve većem i većem značaju. Crna Gora jednim od svojih najvećih uspjeha u saobraćajnoj politici može smatrati to što je zaustavljen pad vrijednosti ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori jer se u prethodnom periodu nije dovoljno ulagalo u nju, pa je njena vrijednost padala. Međutim, uz pomoć Evropske investicione banke obezbjeđena su određena sredstva, pristupilo se rehabilitaciji postojeće putne infrastrukture, koja je u značajnoj mjeri popravljena, naročito u kritičnim tačkama. Sada krećemo i u razvojne projekte.

RSE: Govoreći o Nacrtu prostornog plana, čule su se iz opozicije primjedbe da su, kada je u pitanju saobraćaj, gdje su i najveća ulaganja, rješenja koja su predviđena uglavnom bez istraživanja na terenu i bez baze podataka.

LOMPAR: Ne bih se složio sa tim da nema baza podataka. Složio bih se sa tim da su ukupni trendovi promjena frekvencije saobraćaja takvi da ne možete u jednom trenutku da se bazirate samo na tome jer se to vrlo brzo mijenja. Rješenja koja se tiču stvarnih saobraćajnica u Crnoj Gori nisu ništa novo. Ona su potpuno istovjetna sa nekim dilemama koje su postojale prije, ali su sada i one razriješene. To je onaj prostorni plan koji važi i do sada. Vezano za prostorni plan i saobraćajnu infrastrukturu, tu nema nekih radikalnih ili revolucionarnih ideja. Prigovori da se sada nešto donosilo na bazi trenutnih podataka ili trenutnih karakteristika, ne stoje. Prigovori mogu da budu i vezani za porast frekvencije saobraćaja, odnosno značaja samog saobraćaja za ekonomsku situaciju Crne Gore. Istina je da je stopa povećanja frekvencije saobraćaja, i u drumskom i u željezničkom i u civilnom vazduhoplovstvu, mnogo veća nego što je bilo prognozirano prije četiri-pet godina, da je ona mnogo veća nego što je prognozirano od strane eksperata iz inostranstva koji su radili regionalne studije za čitav Balkan, da su te stope dosta visoke. To ipak može samo da uliva optimizam da će se ono što je zacrtano prostornim planom, sve ono što je predviđeno u strategiji razvoja saobraćaja, i ostvariti prema predviđenim rokovima.

RSE: U Pokretu za promjene je rečeno da koridor Jadransko-jonskog autoputa, koji prolazi kontinentalnim dijelom, neće riješiti problem zagušenja na Primorju, da je taj projekt interes Hrvatske i Grčke i da neće donijeti ništa dobro Crnoj Gori. Vi ne dijelite njihovo mišljenje?

LOMPAR: Ne mogu da dijelim takvo mišljenje jer ne možemo pričati za jedan saobraćajni koridor, koji prolazi kroz sedam zemalja, da nekim od tih zemalja nešto donosi pozitivno, a nekima ne. Ono što je sasvim sigurno je da Jadransko-jonski autoput nije tu da riješi probleme internog saobraćaja u samoj Crnoj Gori, prvenstveno zato što je interni saobraćaj vezan za gradske ulice, jadransku magistralu, koja je sada postala gradska ulica i u Herceg Novom i u Budvi i na čitavom Crnogorskom primorju. Moraćemo ta uska grla u našoj saobraćajnoj infrastrukturi, vezana za ulaske u gradove, da rješavamo na drugačiji način. To ćemo riješiti izgradnjom zaobilaznica i to po trasi neke buduće brže ceste koja je isto tako predviđena u prostornom planu. Jadransko-jonski autoput ima integrativnu funkciju. Po prioritetu možemo reći da je drugi cilj koje Ministarstvo pomorstva i saobraćaja ima. Prvi cilj je povećanje sigurnosti i bezbjednosti u svim vidovima saobraćaja. Drugi cilj jeste integracija saobraćanog prostora Crne Gore u transevropsku transportnu mrežu, saobraćajnu mrežu Evrope. Jadransko-jonski autoput jeste jedna od šansi koju imamo da se sa tom mrežom povežemo.

RSE: Na pragu smo ljetne turističke sezone. U kavom stanju puteve mogu da očekuju turisti?

LOMPAR: U posljednjih nekoliko godina svake godine dolazi do unapređenja. Uvijek se stvara nervoza oko puteva kada smo na pragu turističke sezone. Postoji mali konflikt između građevinske sezone i turističke sezone. Sve što radimo na putevima Crne Gore, na postojećoj putnoj mreži koja je bitna za ekonomski život, a posebno za turizam, možemo da uradimo samo u dvije kratke polu-sezone i to kada prestane zima, u proljeće, prije nego što počne turistička sezona i kada završi turistička sezona, prije početka zime. Ove godine praktično ćemo završiti na vrijeme sve ono što je bilo predviđeno da se završi. Ostaje sporan završetak jednog dijela puta jer smo imali nekih dodatnih problema vezanih za elektro-kablove. Uglavnom ćemo završiti sve ono što je bilo predviđeno na sjeveru i sve ono što je bilo predviđeno na jugu. Tek 1. septembra krećemo i u realizaciju projekta puta do Kolašina, sporni dio puta koji je još ostao da se završi. Potrošiće se oko četiri miliona eura na presvlačenje asfaltnog kolovoza na svim regionalnim i magistralnim putevima u Crnoj Gori. Ne može se sve savladati za jedan dan, ali aktivnosti postoje. Zadovoljni smo tom dinamikom koja ima određenih devijacija vezanih za neke objektivne okolnosti, ali je očigledno da dolazi do popravljanja saobraćajne infrastrukture.
XS
SM
MD
LG