Dostupni linkovi

logo-print

"Pravda" za Fatu


Sadik SALIMOVIC

Fata Orlović, povratnica u Konjević Polje, već sedam godina obilazi sudnice i advokate u namjeri da se iz njenog dvorišta ukloni nelegalno napravljena pravoslavna crkva. Ovaj objekat sagrađen je mjesec dana prije njenog konačnog povratka. Nije joj bilo jednostavno kad ga je ugledala:

«Kako ću da ti ja kažem kako mi je bilo teško. Nemam 22 svoja sestrića i bratića i 10 svojijeh djeverića. I kad sam došla, ugledala crkvu, da nisam znala za se. I prihvatila me ovdi ova žena što je došla u kuću i meni je kazala:’Hoćeš li se, Fato, vratiti?’ ’Hoću.’ ’Hoćeš se vratiti?’ ’Hoću se vratiti.’ Kaže: ’Dobro, ti se vrati, nas ćemo se dvije dogovoriti.’ Rekoh: ’Hoćemo’.»

U proteklih sedam godina Fata je pokušavala zakonskim putem istjerati pravdu. U međuvremenu bilo je ovdje i incidenata i međusobnog optuživanja:

«Sve što se zakonski ide ne mogu zažaliti, samo mogu se zažaliti na načelnika Bratunca i na predsjednika i na policiju. To je užasno. Ovdi ovo ne bi izdrž’o niko da ne napravi kaka grdila, al’ ja nisam. A vidi sad: jedan poglavar srpski može mene nazvati da sam ja zločinac. To je... ne znam, to me najgore utiče đakada, a đakad se smijem. I hoću svoju avliju. Ja zločinac nisam, ni ne mogu biti. Nikog nisam ubila, ničije nisam otela, ne dam ni svoje. Ovo ne mogu se opredijeliti da dam i želim i apleujem na sve vlade i na sve ljude dobre volje, i ovome što je ovo uradio da se ovo skloni, da se ništa ne dogodi.»

U svom nastojanju da se crkva ukloni, Fata je, međutim, optužena da širi mržnju:

«Ne mogu to mržljeti, ne mogu ga ni gledati. Ja ne mrzim nikoga, jer take sam familije da ne mogu da mrzim nikoga. Kako ću ja mržljeti Srbe? To je nešta smiješno da se mrzi i da se to radi. Nisam ja otimala njihovo i nisam ubila njihovoga. Nek se malo postidi tijeh riječi, ja ne mrzim nikoga.»

Fata očekuje da će pravda biti zadovoljena zakonskim putem:

«Pa mislim, ako Bog da, i ako ima dobar zakon, i ako ima lijepi Allah i lijepi ljudi, mislim da se riješi, da se nosi iz moje avlije.»

RSE: Šta ako se ne skloni?

FATA: Ja je obaram. Uzmem sikiru. Kako je nelagalno napravljena, ja je nelegalno obaram. Meni niko nek ne prelazi, ja je obaram. Jer nelegalno je napravljena i ja nelegalno obaram, a ne mrzim opet Srbe, mrzim ovo ovdi u mojoj avliji i ne treba mi u avliji, a ja neću da mrzim.»

Dok čeka novo suđenje sada kao optužena, Fata ne odustaje od svoje namjere. Želi da se crkva konačno ukloni iz njene avlije:

«Nek se skloni i nek se nosi gdje joj mjesto. Ovdi joj nije mjesto.»
XS
SM
MD
LG