Dostupni linkovi

logo-print

Selektivno pamćenje u udžbenicima povijesti


Dvanaest godina nakon završetka rata red je napisati punu istinu o tome što se sve događalo, pa tako i istinu da je nakon Oluje pobijeno nekoliko stotina srpskih civila i zapaljeno tisuće njihovih kuća, ističe profesorica Snježana Koren, autorica jednog od "spornih udžbenika":

"Ono što piše o udžbenicima zapravo nije ni približno blizu onome što djeca mogu čuti svaki dan na televiziji. Ne znam što se želi time postići. Misle, da ako se to izbaci iz udžbenika, da djeca neće doći do tih informacija. Te događaje nitko više ne poriče."

Profesorica Koren odbacuje teze da je u svom udžbeniku izjednačila agresora i žrtvu, za što ju je izravno optužilo
Prosudbeno stručno povjerenstvo:

"U udžbeniku postoji sedam slika koje pokazuju stradanje ljudi u Domovinskom ratu, šest slika govori o stradanjima Hrvata i Bošnjaka, a jedna govori o odlasku Srba nakon Oluje. Toliko o tezi o izjednačavanju, a da ne spominjem što sve drugo piše u tekstu. Očigledno da je za određene krugove bilo kakvo spominjanje srpskih žrtava u Domovinskom ratu izjednačavanje žrtve i agresora."

Povjerenstvo nije bilo zadovoljno ni udžbenikom profesora Krešimira Erdelje, koji je napisao da su uz srpsku propagandu kreiranju ratne atmosfere devedesetih, svojim neodmjerenim izjavama, pogodovali i hrvatski političari. Udžbenik mu je čak tri puta vraćan na doradu, a na kraju je ipak prihvaćen, kao i ostala četiri, ali sada su uslijedile burne reakcije u javnosti.

Skupina hrvatskih povjesničara i akademika, na čelu s akademikom Josipom Pečarićem, uputila otvoreno pismo premijeru i ministru obrazovanja u kojem traže povlačenje, za njih, "spornih udžbenika" jer prema Pečarićevim riječima, kad je o Oluji riječ, idu na ruku tezi Haškog suda o "zločinačkom pothvatu":

"Tu su teze koje su više političke i koje jedno političko sudište u Hagu nameće Hrvatima. Desi se da jedna hrvatska država odobrava udžbenike gdje se djecu uči takvim stvarima, a ne uči se i ne spominje se u takvim udžbenicima sve ono veličanstveno što su te operacije donijele."

Povjesničar Josip Jurčević nije potpisnik otvorenog pisma, iako ima slične zamjerke novim udžbenicima, a prije svega ih smatra nestručno napisanim:

"Svaki autor je prema nekom svom viđenju, stavovima, motivima i nekim drugačijim interesima obrađivao to razdoblje na potpuno nestručan način, tako da se izgubila hijerarhija važnosti događaja, obzirom na njihov značaj, bili oni pozitivni ili negativni. Nekoliko rečenica se nalazi o Franju Tuđmanu, a jedna od njih je o Dinamu i Croatii. Ima puno većih pogrešaka Franje Tuđmana, a ne neke marginalije koje su uopće nereferentne za to cijelo razdoblje. U tako kratkom tekstu, kao što je izneseno u knjigama, ispada relativizacija srbijanske agresivnosti, što je suprotno tezi o ravnoteži krivnje, da su svi jednako krivi i da su ovdje bili neki sukobi plemena, što nije točno."

Povjesničar Neven Budak, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pozdravlja učinjeni iskorak i naglašava da hrvatska djeca o nedavnom ratu i prošlosti dosta već znaju od svojih roditelja i medija, pa je red da to konačno pročitaju i u vlastitim udžbenicima:

"Mislim da je dobar znak što se s jedne strane komentiraju i ratni zločini počinjeni s hrvatske strane. S druge strane mislim da je dobro da postoje različite interpretacije u školskim udžbenicima i da se prepušta nastavnicima na volju da odaberu udžbenike po kojima će raditi."

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski:

"Pokušaj da se zabašure naši zločini u bilo kojem trenutku povijesti, da se uvede jedna nacionalistička vertikala u interpretaciji hrvatske povijesti, zapravo dovodi do uspostave elemenata totalitarne svijesti i to je nešto što je po mome sudu posve nedopustivo. Radi se o tomu da treba uzeti sve elemente u obzir, i pozitivne i negativne, a pogrešno je i na jednoj i na drugoj strani insistirati. Ali reagirati ovakvo teškom artiljerijom samo zato što se spominju zločini u operaciji koja se zvala Oluja, mislim da je potpuno neprihvatljivo."

U audio prilogu možete čuti izvještaj o situaciji u Srbiji kada su u pitanju udžbenici, a to je tema u regionalnoj emisiji u 18 sati.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG